Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donosi mnoga nova pravila, pa tako i ona o financiranju organizacija civilnog društva - povodom čega je organizirana i javna rasprava o financiranju civilnog sektora kroz Europski socijalni fond (ESF) nakon ulaska u EU. Riječ je, naime, o jednom od najvećih europskih izvora financiranja projekata i programa, ali - dostupnom samo onima obuhvaćenima unaprijed definiranim područjima financiranja. U Hrvatskoj posao na tom polju zasad stoji kao čardak ni na nebu, ni na zemlji, ali definitivno u magli što snažno zvoni na uzbunu. Osim, kako se čini, u uhu nadležnih ministarstava.
Europski socijalni fond uspostavljen je radi smanjivanja razlika u razvoju između država članica EU i europskih regija s ciljem jačanja gospodarske i socijalne kohezije, a prioriteti financiranja prilagođeni su realnom stanju na terenu i svaka država za sebe definira svoje prioritete. Hrvatska će nakon ulaska u Europsku uniju 1.7.2013., moći koristiti sredstva iz tog fonda tako da samo za drugu polovicu 2013. godine Lijepoj našoj postaje dostupno 60 milijuna eura.
Međutim, s obzirom na dosadašnja iskustva u pripremi i planiranju prioriteta u Hrvatskoj, postoji zabrinutost oko načina definiranja i kvalitete predloženih projekata koji bi morali biti utemeljeni na stvarnim potrebama vezanim uz zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu zaštitu najranjivijih skupina i razvoj socijalnih usluga u zajednici.
Tko čeka, taj i dočeka ... ili?
Nakon nekoliko mjeseci neizvjesnog čekanja hoće li i kada od nadležnih ministarstava dobiti informacije o proceduri definiranja prioriteta za financiranje od 2014. do 2020. godine i traženja da budu uključene u radne skupine koje su već započele s radom, organizacije civilnoga društva konačno su dočekale barem nekoliko sati u kojima će podijeliti svoje strahove i nedoumice s nadležnim državnim tijelima. Koliko uspješno – o tom potom ili kako bi se reklo „vrijeme će pokazati“.
Cilj javne rasprave koju je organizirala Inicijativa 85 organizacija civilnog društva bila je definirati ulogu i zahtjeve civilnoga društva u programiranju i korištenju novih fondova Europske unije, pri čemu je korisno iskustvo, primjerice Slovenije.
„Da bi Hrvatska bila spremna povući ponuđena sredstva te osigurati održivost i nastavak razvoja nevladinog sektora, ključno je definirati prioritete financiranja koji će odgovarati stanju na terenu i omogućiti daljnji doprinos civilnog društva“, istaknula je u uvodu u raspravu Katarina Pavić, predsjednica Mreže mladih Hrvatske.
Ignoriranje, kašnjenje, nespremnost i/ili nedovoljno kapaciteta u ministarstvima – sve su to razlozi koji bi mogli poslužiti kao moguća isprika zbog neopravdane šutnje prema nevladinom sektoru, ali svi odreda snažno zvone na uzbunu s obzirom da su organizacije civilnoga društva dobar izvor prihoda državnog proračuna i novih radnih mjesta.
Civilno društvo odlično puni hrvatski proračun
Naime, prema podacima Ministarstva financija, u odnosu na 2010. godinu kada su organizacije civilnog društva zapošljavale 17.724 osobe, u 2011. zabilježen je rast na 18.667 zaposlenih što iznosi više od pet posto, a istraživanja pokazuju i da su poželjan poslodavac za jednog od 58 građana Hrvatske.
S obzirom na to, kao i na nepobitnu činjenicu da organizacije civilnog društva u Hrvatskoj doprinose demokratizaciji, zaštiti ljudskih prava i jačanju vladavine prava te da su dosada apsorbirale 99 posto pretpristupnih fondova, Inicijativa 85 organizacija civilnog društva traži da se prilikom planiranja ESF prioriteta, razvoj društva definira kao zaseban prioritet u svakom operativnom programu.
Također, da se poseban naglasak stavi na područja zapošljavanja i reforme javne uprave te osiguravanje bespovratnih sredstava (grant sheme) podjednako za makro i mikro projekte civilnog sektora.
Nadalje, Inicijativa drži da nadležna ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova te financija trebaju neprofitnim organizacijama osigurati adekvatna sredstva za predfinanciranje projekata u iznosu od minimalno 50 posto ukupnog iznosa projekta u vidu uplate nakon potpisa ugovora.
Da su organizacije civilnoga društva „pioniri u povlačenju sredstava iz europskih fondova“, istaknuo je čak i zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz dok je tijekom svojih 15-ak minuta šturog, a repetitivnog izlaganja pokušao opravdati muk od strane svojega, ali i pojedinih drugih ministarstava. Pri čemu je opetovao da je „vremena malo, sve ide brzo, ali ljudi,pogotovo onih kapacitiranih za taj posao, premalo, dok je količina dokumenata s kojima se treba usklađivati sve veća i veća, a i nije lako razgovarati s toliko organizacija iako je krasna ta organiziranost civilnoga sektora“.
Hoće li civilno društvo preživjeti ulazak u EU?
Doduše, u međuvremenu, odnosno nakon što su OCD-i otvorenim pismom „Hoće li civilno društvo preživjeti ulazak u EU?“ tražili uključivanje u proces donošenja odluka o prioritetima ESF-a u Hrvatskoj, putem Savjeta za razvoj civilnog društva izabrani su predstavnici OCD-a u sedam Tematskih radnih skupina za pripremu programskih dokumenata za strukturne i
Kohezijski fond, koje su počele raditi 10. prosinca 2012. godine. Iako cijeli proces traje zapravo do travnja prošle godine.
No, i taj djelomičan uspjeh zapravo stoji pod upitnikom jer nisu svi predstavnici uvjereni da je tu riječ o ičemu drugome do li Vladinom skrivanju magle iza smokvinoga lista koji glume organizacije civilnoga društva s obzirom da ima prigovora kako tematske skupine ničemu ne služe jer se tamo o ničemu ne raspravlja, nego se očekuje prihvaćanje unaprijed zacrtanog.
Takve prigovore nadležni odbijaju i tvrde da su jednaki zadaci pred svima, a vezano uz pitanje ESF-a i prostora koji on pokriva, Puljiz je kazao da će biti prostora za organizacije civilnog društva, dok su iz Ministarstva financija poručili da zasad o predfinanciranju ne mogu još govoriti, ali da će ono zasigurno biti manje nego do sada kada je iznosilo 80 posto.
"Kada se programiraju prioriteti za Europski socijalni fond važno je da vodimo računa o dvije važne uloge organizacija civilnog društva - onih koji se bave pružanjem javnih usluga u nizu područja i onih koji se bave problematikom javnog zagovaranja", istaknuo je Igor Vidačak, ravnatelj Vladinoga Ureda za udruge. Naglasio je da je važno prepoznati organizacije civilnog društva kao zasebni prioritet te podsjetio da se transparentnu javnu upravu ne može zamisliti bez organizacija civilnoga društva koje upozoravaju na probleme i nedostatke.
Kritičari i partneri – recept za uspjeh
Da se iz vida nikako ne smije ispustiti važnost malih organizacija i to na lokalnoj razini, koji su i dosad napravili odlične stvari, a teško će se ili nikako moći nositi s novim pravilima po ulasku u EU, upozorila je Slađana Novota, predsjednica Savjeta za razvoj civilnoga društva. Sanja Galeković, administrativna direktorica GONG-a, naglasila je da treba osvijestiti kako uz javni i privatni, postoji i civilni sektor, a udruge ne samo da su doprinijele Hrvatskoj što i nije prava riječ, nego su radile i rade mnogo na razvoju zemlju u različitim segmentima.
Zašto njihovi mnogobrojni prijedlozi nisu često prihvaćeni, to je već drugo pitanje koje zahtijeva posebnu raspravu. Na ovoj današnjoj učinjen je barem korak u smjeru bolje suradnje kroz odškrinuta vrata, koja bi trebala za početak barem unaprijediti kvalitetu suradnje organizacija civilnoga društva i državne uprave većom transparentnošću ovih prevažnih procesa, pogotovo kada su u pitanju procedure i definiranje prioriteta, pri čemu OCD i dalje imaju višestruku ulogu – ne samo kao nužno potrebni kritičari loše prakse, nego i kao najbolji mogući partneri.
