Ako Vlada ne odustane od predloženog Zakona o strateškim investicijama, kojim utire put drugoj privatizacijskoj pljački, suspendira ustavnopravni poredak i potiče korupciju, koalicija organizacija civilnoga društva (GONG, Zelena akcija, Transparency International Hrvatska, Pravo na grad, Udruženje hrvatskih arhitekata) pokrenut će postupak za ocjenom ustavnosti. A to je tek dio onoga što se sprema kao dio šireg pokreta usmjerenog zaustavljanju potencijalno devastirajućeg učinka na prirodni okoliš i kulturnu baštinu te na socijalnu i poduzetničku sliku Hrvatske.
Podloga za drugu privatizacijsku pljačku
„Prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima čini se kao fantomska diverzija, koja je po načinu donošenja, kao i po svojem sadržaju primarno usmjerena na urušavanje ukupnog sustava javnog upravljanja, koji se desetljećima, usprkos različitim krizama i promjenama režima, gradi u Hrvatskoj“, upozorila je Marina Škrabalo iz GONG-a: "U postupku donošenja Zakona, Vlada ignorira procedure za koje se inače kune da ih poštuje. Ukoliko Zakon bude usvojen u predloženom obliku, Vlada će poslati poruku da za velike investitore vrijede drugačiji, povoljniji kriteriji nego za obične građane".
Ovim se Zakonom stvara podloga za drugu privatizacijsku pljačku, no ovaj su put na red stigla javna dobra - šume, voda, ceste, zemljišta; naime, kako je istaknuo Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije: „Pored toga, Zakon podrazumijeva i postojanje povjerenstva koje će odlučivati o investicijskim projektima, a u kojem će sjediti članovi izabrani od strane Vlade. Iz procesa odlučivanja isključen je Sabor, ali i građani, čime se narušava ustavni poredak".
"Ova tema je uistinu tema na život i smrt Hrvatske. Zakona s ovako potencijalno devastirajućim učinkom kako na prirodni okoliš, kulturnu baštinu, tako i na socijalnu i poduzetničku sliku Hrvatske, uistinu nikad nije bilo", zaključio je Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata.
Više štete, nego koristi
Osim što šteti prirodnom okolišu i kulturnoj baštini, prijedlog Zakona ne pridonosi niti poboljšanju poduzetničke klime, upozorio je Hrabak: "Prijedlog podrazumijeva suspenziju prostornog uređenja čime se gubi kontrola nad zaštitom prostora. Tako nešto nije u interesu lokalne zajednice, niti sustava u cjelini". Štoviše, dodaje: „U javnosti postoji opravdan strah da Zakon nosi špekulantske deformacije u vidu prenamjene zemljišta u svrhu ostvarenja profita. Ono što bi se legaliziralo ovim Zakonom pretvorilo bi se u potencijalni udarac za lokalno poduzetništvo i stanovništvo“.
Kao da sve navedeno nije dovoljno za promptno odbacivanje predloženog, kao i pitanje što je bilo na pameti onomu koji je složio ovakav zakon koji dolazi iz Ministarstva gospodarstva, nevjerojatno je da ova Vlada koja neprestano igra na kartu poštenja i mantranja da su bolji od drugih, napose HDZ-a, želi "proizvoditi" korupciju.
Kako je upozorila Saša Šegrt iz Transparency Internationala: „Zakon o strateškim investicijskim projektima pružio bi plodno tlo za korupciju. U prijedlogu nisu navedeni mehanizmi kontrole, a također su nejasni kriteriji po kojima će se vrednovati zašto je neki projekt od strateške važnosti".
Golf na entu
Teodor Celakoski iz Prava na grad podsjetio je da se Hrvatska već jednom našla na skliskom terenu za vrijeme HDZ-ovske vlasti: "Istom se argumentacijom branilo i Zakon o igralištima za golf, koji je na kraju ukinut. Predloženi Zakona o strateškim investicijskim projektima 10 je puta gori. Prijedlog sadrži odredbu koja lokalnoj zajednici onemogućuje ingerenciju nad odlučivanjem o njihovoj okolini".
„U prijedlogu se, također, nigdje ne eksplicira da investitor za ostvarenje projekta treba imati bankovnu garanciju, a već smo vidjeli kakve učinke ima takvo djelovanje tijekom privatizacijskog procesa“, naglasio je Vladimir Cvijanović s Ekonomskog fakulteta. Osim toga, Vlada brka lončiće s obzirom da očito ne razumije da rast i razvoj nisu isto i, kako kaže „stanovništvu vlastite zemlje pokušava prodati mačka u vreći“.
„Problem hrvatskog gospodarstva nije u tome što ima premalo javnog dobra na prodaju, nego su to administrativne barijere, pravna nesigurnost i neriješeni imovinsko-pravni odnosi“, podsjetio je Cvijanović. Stoga je nejasno zašto Vlada ne riješava navedene probleme, nego donosi zakon koji će omogućiti drugu privatizacijsku pljačku?
