Dok Hrvatska broji posljednje mjesece pred vratima Europske unije, nije zgorega prisjetiti se svih prepreka na tom putu, pogotovo kada je riječ o pristupu informacijama i uključenosti organizacija civilnoga društva.
Izazove, nekoć poznate i kao probleme, pred kojima se našlo hrvatsko društvo na putu povratka europskoj obitelji, uz naglasak na (ne)uključenost „crne ovce“ u obličju civilnoga društva, ali i parlamenata pobrojala je u podlozi za raspravu održanu u studenome na stručnom sastanku u Europskom parlamentu Marina Škrabalo, viša savjetnica u GONG-u.
Ključni izazov bila je razlika između utvrđenih političkih obveza u vidu transparentnosti i uključenosti te stvarnog stanja pregovora i politika vođenih u praksi, gdje je vladala hitnost, pa čak i strah da će javna objava pregovaračke dokumentacije, javno savjetovanje i opsežne javne rasprave oko u pregovorima preuzete pravne stečevine zakočiti pregovarački proces, oslabiti položaj Hrvatske i stvoriti političke otpore.
Situacija, međutim, nije crno-bijela, naime, potrebno je shvatiti naslijeđenu kulturu šutnje političke administracije, nedostatak iskustva državne uprave u vodoravnoj koordinaciji i angažman nedržavnih aktera te magnitudu pitanja politika kojima se bavi, a koje zahtijevaju specijalističko znanje i državne uprave i zastupnika i aktera civilnoga društva – navodi se u uvodu teksta, koji u cjelini možete pročitati ovdje.
