I moj glas konačno vrijedi!

21. prosinca 2012.

Nakon što je Hrvatska dobila Zakon o registru birača kojim se ukida ograničenja biračkog prava osobama lišenima poslovne sposobnosti, sada je red na nadležnim institucijama da Zakon doista zaživi i u praksi. Tako će ljudi koji su predugo čekali ostvarenje svojega temeljnog ljudskog i demokratskog prava postati punopravni članovi društva i države u kojoj i njihov glas vrijedi - možda čak donese i prevagu.

Nakon što je Hrvatska dobila Zakon o registru birača kojim se ukida ograničenja biračkog prava osobama lišenima poslovne sposobnosti, sada je red na nadležnim institucijama da Zakon doista zaživi i u praksi, a ljudi koji su tako dugo čekali ostvarenje svojega temeljnog ljudskog i demokratskog prava postanu punopravni članovi društva i države u kojoj i njihov glas vrijedi - možda čak donese i prevagu.

Dok sam bio doma i živio sa svojim roditeljima imao sam poslovnu posobnost.Uvijek me zanimalo tko vodi našu zemlju i što se u njoj događa. Zato sam išao glasati u specijalnu školu i u mjesnu zajednicu Ciglenica. Kad sam na jednim izborima pristupio biračkom mjestu, saznao sam da više nemam pravo glasa. Raspitao sam se zašto, ali mi nitko nije htio objasniti. Ja sam i dalje htio glasati.

Tek nekoliko godina kasnije saznao sam da nemam poslovnu sposobnost i da zato ne mogu glasati.  Kad su bili izbori, promatrao sam kako drugi odlučuju o našoj zemlji, a ja u tome nisam mogao sudjelovati. Imao sam svog favorita, ali nisam mogao utjecati na rezultate. Osjećao sam se kao građanin drugoga reda.

Zbog toga sam bio tužan i ljut, pa sam odlučio svojom pričom potaknuti promjene da se i nama osobama s intelektualnim teškoćama omogući pravo glasa. Nakon nekoliko godina borbe sada ponovo mogu sudjelovati u izborima i izabrati ljude koji svojim odlukama utječu i na moj život. Više nisam samo promatrač, sada mogu i aktivno sudjelovati u političkom i javnom životu.

I moj glas je postao vrijedan, možda i odlučujući. S ponosom očekujem dan izbora, tu nedjelju kada ću ravnopravno s drugim građanima ove zemlje dati glas svom favoritu (kandidatu). Nadam se da ovaj zakon neće ostati mrtvo slovo na papiru i da ću svoje pravo glasa moći ostvariti već na lokalnim izborima sljedeće godine”.

Priča je to Fadila Špurena, samozastupnika iz Udruge za samozastupanjei jednog od 16.000 osoba kojima je, premda su lišene poslovne sposobnosti, vraćeno biračko pravo, čime su dobili mogućnost sudjelovati u društvenom i političkom životu.

Prvi korak prema ukidanju diskriminatorne prakse

Naime, usvajanjem Zakona o registru biračakojim je započelo ukidanje diskriminatorne prakse, “Hrvatska se pridružila Austriji, Italiji, Španjolskoj, Finskoj, Švedskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji koje su omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u izbornom procesu na ravnopravnoj osonovi s drugim građanima”, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetomAnka Slonjšak na konferenciji za novinare u Centru za ljudska prava u organizaciji GONG-a i Udruge za samozastupanje.

“Zahvaljujući povijesnoj odluci Sabora od 14. prosinca 2012. najmanje 16.355 osoba koje su trenutno lišene poslovne sposobnosti na sljedećim lokalnim izborima u svibnju iduće godine moći će ostvariti svoje biračko pravo i odabrati svoje predstavnike u lokalnim vlastima, a Hrvatska je, pokazavši ozbiljnu političku volju, počela proces usklađivanja svojeg izbornog zakonodavstva s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom”, naglasio je Kristijan Grđan iz Udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama ‘Sjaj’. Stoga će udruga povući prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o popisima birača, no i dalje traže ocjenu ustavnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, jer osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, pored aktivnog, treba omogućiti i pasivno biračko pravo

Neka institucije rade svoj posao!

No, unatoč velikom uspjehu, posao nije gotov niti na području aktivnog biračkog prava, naime, sada je potrebno usmjeriti sve snage na implementaciju, upozorila je Natalia Mirković, pravnica udruge GONG: “Očekujemo da nadležne institucije osiguraju provedbu da zakon ne bi ostao mrtvo slovo na papiru. Stoga, očekujemo da Državno izborno povjerenstvo sustavno i na vrijeme educira članove biračkih odbora i izbornih povjerenstava kako bi osobe s intelektualnim poteškoćama kada dođu na biračko mjesto svoje biračko pravo mogle ostvariti”. “

DIP treba i u svojim Obvezatnim izbornim uputama o načinu glasovanja birača – osoba s invaliditetom, nepismenih birača te birača koji ne mogu pristupiti na glasačko mjesto regulirati specifične načine podrške i prilagodbe za tu skupinu birača. Pored toga, zadaća je države i društva omogućiti i podršku u smislu omogućavanja pristupa izbornom procesu kroz osiguravanje informacija u pristupačnom obliku jednostavnom za razumijevanje, kao i podršku pri glasovanju te uvođenje mjera koje će spriječiti moguće iskorištavanje i manipulacije te osnaživanje osoba s invaliditetom.

“Također, očekujemo i od Ministarstva uprave i nadležnih gradskih i općinskih ureda za opću upravu s obzirom da im je to službena dužnost da odmah početkom iduće godine pravovremeno osiguraju da se sve te osobe upišu u registar birača. Važna je i suradnja Ministarstva socijalne politike i mladih koje je nadležno za ustanove socijalne skrbi u kojima se neke od osoba s intelektualnim poteškoćama nalaze kako bi ravnatelji pravovremeno osigurali biračka mjesta u tim ustanovama”, kazala je Mirković i zaključila:

“Očekujemo suradnju svih institucija, ali i s organizacijama civilnoga društva, kako bi se Zakon o registru birača doista provodio i da osobe s intelektualnim poteškoćama po prvi put mogu ostvariti svoje tako željno čekano temeljno ljudsko i demokratsko pravo - pravo glasa”.

chevron-right