U posljednjih 20 godina izborni proces u Hrvatskoj prošao je značajne promjene i izazove, a unatoč napretku u ispunjavanju obveza demokratskog upravljanja te slobodnih i poštenih izbora, neki su problemi i dalje prisutni. O svemu tome piše i nekoliko uglednih profesora i stručnjaka u friško iz tiska izašloj i predstavljenoj knjizi «Izbori u Hrvatskoj i iskustva iz regije, prva dva destljeća» u izdanju GONG-a i Fakulteta političkih znanosti.
U posljednjih 20 godina izborni proces u Hrvatskoj prošao je značajne promjene i izazove, a unatoč napretku u ispunjavanju obveza demokratskog upravljanja te slobodnih i poštenih izbora, neki su problemi i dalje prisutni. O svemu tome iz pera nekoliko uglednih stručnjaka i profesora može se čitati i u friško iz tiska izašloj i predstavljenoj knjizi «Izbori u Hrvatskoj i iskustva iz regije, prva dva destljeća» u izdanju GONG-a i Fakulteta političkih znanosti.
«Nakon više od 20 godina izbora u Hrvatskoj i dalje postoje problemi u popisima birača kao posljedica fiktivnih prebivališta, a poposi birača za dijasporu nisu potpuno ažurirani. Pravni okvir financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja tek je nedavno usvojen pod snažnim pritiskom Europske unije i domaće javnosti. Međutim, obaveze medija tijekom izbornih kampanja i dalje su neadekvatne, zastarjele i ne pridonose motiviranju birača za izbore. Državno izborno povjerenstvo ustrojeno je kao stalno tijelo, ali nije još u potpunosti profesionalizirano te neke od svojih važnih funkcija poput analize izbornih postupaka, edukacije svih aktera u izbornom procesu i predlaganja modernijih rješenja ne obavlja adekvatno», navodi Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a.
Hrvatska očekuje jedinstveno izborno zakonodavstvo
S obzirom na sve navedeno te na različit pravni okvir za pojedine izbore i tehničke poteškoće provođenja izbora, kao i kratke rokove u izbornim postupcima, zaključak je jasan – Hrvatska vapi za jedinstvenim izbornim zakonom koji bi se primjenjivao na svim izborima. Za ostvarenje toga cilja, dakako, potrebna je snažna politčka volja, a iako je usvajanjem paketa izbornih zakona učinjen prvi korak, posla još ima mnogo, čega je svjestan, kako tvrdi, i ministar uprave Arsen Bauk.
Govoreći na predstavljanju knjige u prostorijama GONG-a u ozračju prednovogodišnjega domjenka, a stoga i u ležernijem duhu, nakon što je Zelić kratko preletio «povijest bolesti» kao podsjetnik da su GONG-ovi promatrači u prošlom desetljeću bili izbacivani, a danas GONG sudjeluje u izradi zakona, kao i da su još donedavno na izborima mnogi glasači prkosili fizici i smrti, istaknuo je da se sada rade prvi, ali ne i zadnji koraci te da iduće godine treba krenuti u daljnje promjene.
Dolazi vrijeme lokalnih i europskih izbora i trebamo se jako dobro pripremiti. Prva dva desetljeća izbora važna su za proučavanje, a iduća dva važna za praćenje i ova je publikacija dio pionirskih poduhvata GONG-a, oko kojeg se postavljalo dosta pitanja, pa i ono ima li njegov rad smisla – ima, jer izbori nisu eksces, nego proces i stalno treba napredovati», poručio je Boško Picula, profesor Faulteta poliitčkih znanosti.
Manje "naganjanja Vlade", više vremena za kreativu
Određena očekivanja sad su i veća s obzirom da je Zelić postao vanjskim članom saborskoga Obora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na što je Bauk podsjetio prigodno i pobrojavši gotovo pa netom u Saboru usvojene zakonena kojima su radile izborne skupine, u kojima su sudjelovali i GONG-ovci. Riječ je, naime, o zakonima o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, o lokalnim izborima, o prebivalištu te o registru birača, a u drugo čitanje Sabor je uputio izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Poslovi na čekanju su zakoni o izbornim jedinicama, predsjedničkim izborima, financiranju stranaka te o pravu na pristup informacijama.
«Želimo provesti kvalitetne zakone, ovo je dosad najveći, ali ne i dovoljan korak naprijed, a nadam se da će treće desetljeće biti tanja knjiga», zaželio je Bauk i zaključio da je «GONG bio dosta dobar suradnik i da se nada da će tako biti i ubuduće te da će imati što manje posla s Vladom, a što više vremena za nove ideje».
