Što lokalnoj zajednici donose novi zakoni?

12. studenoga 2012.

Lokalni šerifi ili lokalni carevi kao najzaštićenija kasta, ili glineni golubovi prepušteni na milost i nemilost (prevrtljivim) vijećnicima? A gdje su građani i koja je njihova uloga? Neka su to od pitanja na koja su odgovore nastojali dati sudionici okrugloga stola pod nazivom ‘‘Što lokalnoj zajednici donose novi zakoni‘‘ održanom u Saboru u organizaciji Ministarstva uprave i GONG-a u cilju poticanja javne rasprave o novinama koje donose nacrti prijedloga zakona o lokalnim izborima te o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Lokalni šerifi ili lokalni carevi kao najzaštićenija kasta, ili glineni golubovi prepušteni na milost i nemilost (prevrtljivim) vijećnicima? A gdje su građani i koja je njihova uloga? Neka su to od pitanja na koja su odgovore nastojali dati sudionici okrugloga stola pod nazivom ''Što lokalnoj zajednici donose novi zakoni'' održanom u Saboru u organizaciji Ministarstva uprave i GONG-a u cilju poticanja javne rasprave o novinama koje donose nacrti prijedloga zakona o lokalnim izborima te o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Ako ne bude usvojen proračun, raspušteni će biti i gradonačelnici i vijeća, dok načelnici dobivaju veće ovlasti kroz mogućnost izravnih imenovanja nadzornih i upravnih odbora lokalnih tvrtki, kao i ponovnu mogućnost imenovanja svojih najbližih suradnika, dok se ukida institut opoziva gradonačelnika referendumom – ključne su to izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je odmah nakon što ga je Vlada poslala Saboru, a sada čeka svoje drugo čitanje u visokom domu, doživio salvu kritika s različitih strana – kako od lokalnih čelnika, tako i od organizacija civilnoga društva i stručnjaka izbornoga zakonodavstva.

''Izmjene trebaju ići u jačanje lokalne samouprave i pozdravljam mogućnost da gradonačelnici mogu izravno birati predstavnike u nadzorna tijela i upravne odbore jer je tu riječ o odgovornosti. Međutim, izrazito me smeta konotacija u javnosti da je neposrednim izborima gradonačelnicima omogućeno da postanu "šerifi" i da im se predloženim zakonom to još više omogućuje. ''Šerifa'' je bilo i kad ih se nije neposredno biralo, to je stvar karaktera, a ne zakonskog uređenja', upozorio je predsjednik Udruge gradova i dugogodišnji riječki gradonačelnik SDP-ov Vojko Obersnel.

Potrebne izmjene Zakona o referendumu

Oštar je, međutim, bio splitsko-dalmatinski župan HDZ-ov Ante Sanader koji je poručio: "Ovo je nakaradan način da se ruše gradonačelnici, načelnici ili župani zbog neusvajanja proračuna. To je najlošija varijanta i najgori način da se skine izravno izabranog čelnika". Obersnel tu ima nešto drugačije mišljenje: "Odnos gradonačelnik-predstavničko tijelo u smislu razrješenja oba izazvat će brojne prijepore, no koliko god to bilo nekom neprihvatljivo, mislim da ono vodi ka cilju stvaranja političke odgovornosti kod čelnika lokalne i regionalne samouprave, ali i onih koji čine gradsku ili županijsku skupštinu odnosno vijeće".

Promjene odnosa vijeća i gradonačelnika trebale bi promijeniti ponašanje dva neposredno izabrana tijela i prisiliti ih na suradnju, smatra ministar uprave Arsen Bauk: "Do sada su na izbore išla samo vijeća pa su mogla biti ucijenjena, naime, zbog nedonošenja proračuna ove je godine raspušteno osam vijeća. Ako građani podnesu zahtjev za referendumom, a vijeće to ne napravi, ono će biti raspušteno". S druge strane, ''prijedlog instituta opoziva gradonačelnika referendumom ukida se jer tijekom protekle četiri godine nijedan nije uspio'', kazao je Bauk, ali je naposljetku ipak ostavio tu mogućnost jer je prijašnji prijedlog zaradio dosta kritika te je kazao da u tom slučaju treba pokrenuti i izmjene Zakona o referendumu da bi se to pitanje najbolje uredilo. Odnosno, da se razjasni koja su to pitanja o kojima se referendum ne može raspisati, a ne da se umjesto toga kao linija obrane postavljaju visoki cenzusi, istaknuo je Bauk.

Razmimoilaženja također postoje kada je riječ o imenovanju tijela javnih ustanova, trgovačkih društava i i drugih pravnih osoba koje se daju u nadležnost izvršnom tijelu, odnosno gradonačelniku, načelniku ili županu, pa tako Sanader smatra da su oni ''prepoterećeni da bi imenovali i bili odgovorni za imenovane te ih ne bi trebalo time opterećivati, nego bi bilo logično da se to prepusti županijskim skupštinama i gradskim vijećima''. Među onima koji nisu oduševljeni predloženim rješenjem nalazi se i član Vijeća GONG-a te dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek koji je kazao da se ''umjesto ravnoteže između gradonačelnika i vijeća, ide u rješenje koje gradonačenicima daje prevelike ovlasti. Za sva imenovanja na položaje po javnim poduzećima lokalne razine predviđa se samostalno odlučivanje gradonačelnika bez kontrolne ovlasti vijeća i to je najveća opasnost''.

Kad gradonačelnici lobiraju ...

Kad je pak riječ o ukidanju nespojivosti dužnosti župana i saborskog zastupnika, Zakošek je upozorio: "Imamo već sada jednu vrstu lobija gradonačelnika u Saboru, a sada se otvaraju vrata i za kumuliranje funkcija za župana umjesto da se ide naširenje odredbi o nespojivosti dužnosti te da se zabrani i gradonačelnicima da mogu biti izabrani u Sabor. Nadalje, trenutno nema ni mehanizama da se suspendira dužnosnik, zato jer je potrebno da se prvenstveno dovrši sudski proces, što je pitanje o kojemu treba raspraviti. Potrebno je da se uvede nekakav institut suspenzije jer je za sad moguće da gradonačelnik, koji je pod sumnjom da je počinio teža kaznena djela kojima odgovaraju financijske kazne, ostane na svom položaju”.

Da bi trebalo neke već u samom startu onemogućiti da se kandidiraju kako na lokalnim, tako i na izborima na nacionalnoj razini, ne samo ako je riječ o pravomoćnoj osudi za kaznena djela, nego i ako se vodi neka istraga, spomenuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za borbu protiv korupcije HDZ-ov Vladimir Šeks, koji je višekratno upozorio i na potrebu prevencije izborne (lokalne) korupcije. No, da se uoči izbora uvijek pojavljuje određeni broj pitanja, pa tako i ono izbornog modela za jedinice lokalne samouprave, podsjetio je nezavisni zastupnik i profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Josip Kregar: "Sadašnji je model neodogovarajući i daje velik naglasak na političke stranke i liste, a da zastupnici u skupštinama nemaju dovoljno jasno utvrđen osobni politički legitimitet".

Zakoni se (ne) donose zbog najboljih

''Lokalna samouprava i postoji zbog građana, a referenduma dosada nije bilo jer nije bilo uvjeta za to, no umjesto da se doradi temeljno rješenje, stvari se neprestano mijenjaju, a tako se ne stvara politička kultura. Također, važno je razmotriti i situaciju oko imenovanja u lokalnim medijima zbog njihove važnosti te uspostaviti etičko povjerenstvo i za lokalne izbore te zabraniti kumulaciju mandata'', upozorio je profesor Pravnoga fakulteta Ivan Koprić.

Koliko je, međutim, otvorenih pitanja i to na onoj osnovnoj razini – trebaju li lokalni čelnici biti i dalje ovako neposredno birani ili bi model trebao biti možda sličniji onome na nacionalnoj razini, nešto je o čemu će se još trebati puno razgovarati, uvažavajući i teoriju i praksu, kako od teoretičara, tako i od praktičara, naime, ovi potonji smatraju da bi oni trebali imati prvenstvo nad profesorima koji nisu na vlastitoj koži iskusili probleme o kojima pričaju. Međutim, kako ih je podsjetio, između ostaloga i primjerima iz Splita, Zagreba te Varaždina, i teoretičar i praktičar - nezavisni vijećnik varaždinskog Gradskog vijeća i profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Robert Podolnjak, koji se protivi, kako je je rekao ''nuklearnoj opciji'' u smislu istodobnog ''dizanja u zrak i izvršnog i predstavničkog tijela'' te zaključio: ''Zakoni se se ne donose zbog najboljih, zbog onih koji daju informacije, ne skrivaju izvješća i na vrijeme obavljaju svoje obaveze, nego upravo zbog onih koji to ne čine.''

Gong chevron-right