Dok u Hrvatskoj traju rasprave oko zakonskog prijedloga o registraciji birača, koji se trenutno nalazi između dva čitanja u Saboru, pročišćavanje biračkih popisa tema je i u SAD-u gdje su u tijeku predsjednički izbori, a među državama postoje velike razlike u izbornim pravilima i praksi. U svakom slučaju, riječ je o važnom političkom pitanju, a i ‘igre s Floride‘ teško je zaboraviti, pa ne čudi da su tamošnji popisi birača i deset godina kasnije pod posebnim povećalom.
Dok u Hrvatskoj traju rasprave oko zakonskog prijedloga o registraciji birača, koji se trenutno nalazi između dva čitanja u Saboru, pročišćavanje biračkih popisa tema je i u SAD-u gdje su u tijeku predsjednički izbori, a među državama postoje velike razlike u izbornim pravilima i praksi. U svakom slučaju,riječ je o važnom političkom pitanju, a i 'igre s Floride' teško je zaboraviti, pa ne čudi da su tamošnji popisi birača i deset godina kasnije pod posebnim povećalom.
No, to je tek dio širokih rasprava oko načina ostvarivanja biračkog prava, koje uključuju i pitanja poput onih jeli prilikom glasanja potreban i kakav identifikacijski dokument, kako pročistiti biračke popise i spriječiti dvostruko glasanje te što s ostvarivanjem biračkog prava bivših osuđenika – ukazuje Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, koji prati izbore u SAD-u okviru misije OESS-a.
Otežano ostvarivanje biračkog prava ili utvrđivanje jasnih pravila igre – glavna je dilema uslijed rasprave oko izbornih pravila u SAD-u, a pozicije su zauzele i glavne političke stranke, pa dok se republikanci zalažu za uvođenje većeg reda u izborni proces uvođenjem jasnih i čvrstih pravila pravdajući svoj zahtjev sprječavanjem mogućih zlouporaba, demokrati smatraju da će uvođenje određenih ograničenja pogoditi njihov dio biračkog tijela, poput dijela manjina, studenata i građana slabijih primanja i otežati im ostvarivanje biračkog prava.
Za razliku od europskih država u kojima je na djelu pasivna registracija, u SAD-se građani moraju osobno javiti nadležnom uredu i registrirati za glasanje, ali upis u popis birača mogu zatražiti i pri izdavanju vozačke dozvole ili se mogu javiti različitim organizacijama civilnog društva, čak i tvrtkama, doduše, obično angažiranima od strane pojedinih stranaka, koje se bave prikupljanjem prijava za registraciju birača.
Florida opet u fokusu
Pod posebnim povećalom od izbora 2000., nalazi se država Florida, koja i dalje ne prestaje izazivati kontroverze. U travnju ove godine državni tajnik Floride temeljem evidencije izdanih vozačkih dozvola sastavio je listu od oko 2.600 potencijalnih osoba bez državljanstva SAD-a da bi ih se dodatno provjerilo i maknulo s popisa birača. Provedenom provjerom ustanovljeno je da se na popisu našlo oko 500 birača koji jesu američki državljani i imaju biračko pravo. Potom je u lipnju Federalno ministarstvo pravosuđa pozvalo Floridu da zaustavi čišćenje popisa birača, a pojedine organizacije civilnog društva podigle su tužbe jer smatraju da su čišćenjem pogođeni mnogi Hispanoamerikanci koji imaju američko državljanstvo.
Međutim, Florida je nastavila s čišćenjem popisa birača, a Federalni okružni sud iz južne Floride donio je odluku da Florida ima pravo odstraniti iz popisa birača osobe koje nisu američki državljani čak i u roku od 90 dana prije izbora što je inače zabranjeno federalnim zakonom. S druge strane, Florida je prva američka država koja je dobila pristup Federalnoj bazi državljana SAD-a (Federal Homeland Security Database) koja je mnogo pouzdanija i predstavlja solidan temelj za provjeru državljanstva.
Tijekom posljednjih deset godina države su uvodile obvezu glasanja s nekim od identifikacijskih dokumenta birača, a posljednje dvije godine uvode se i dodatna pravila posjedovanja identifikacijskog dokumenta sa slikom. Tako u 32 države građani na biračkom mjestu moraju pokazati identifikacijski dokument bez obzira sadrži li sliku ili ne, u četiri države obavezan je dokument sa slikom, a u pet država je također obavezan dokument sa slikom, no ako ga birač nema ipak može glasati uz potpis izjave kojom potvrđuje svoj identitet.
U ostalim državama može se glasati bez identifikacijskog dokumenta. U nekim državama u kojima se ne zahtjeva identifikacijski dokument birač se na biračkom mjestu potpisuje te njegov potpis mora odgovarati potpisu iz prijave za glasanje. Bude li obavezno posjedovanje identifikacijskih dokumenata sa slikom, a s obzirom na proceduru i troškove njihova pribavljanja, oponenti tvrde da će na udar doći siromašniji i manjinski birači.
Glas poštom (bez kontrole?) stiže
U međuvremenu, iako je izborni dan 2012. u SAD-u utorak 6. studenog, dio građana već nekoliko tjedana ostvaruje svoje biračko pravo – no dok jedni glasaju u odsutnosti i to uglavnom poštom (tzv. absentee voting), drugi su odabrali kraću varijantu pa glasaju ranije i na manjem broju biračkih mjesta nego na izborni dan (tzv. early voting). No, s obzirom da se izborna pravila i praksa razlikuju od države do države, čak i od okruga do okruga unutar iste države, u Floridi je early voting započeo u subotu, 27. listopada, dok ga nema u primjerice, Minnesoti, Mississippiju, Alabami i još nekim državama.
Međutim, pojedine države poput Floride, čiji guverner dolazi iz redova republikanaca, skratile su broj dana early votinga sa 14 na osam isključujući zadnju nedjelju prije izbornog dana, a u nekim okruzima pojedini nadzornici izbora, tzv. supervizori, osobe zadužene za organiziranje i provedbu izbora te izravno izabrane od strane građana, smanjuju i broj biračkih mjesta pravdajući to potrebom rezanja troškova. Inače, američka izborna praksa pokazuje da su absentee voting birači naklonjeniji republikancima, dok mogućnost early votinga tradicionalno više koriste birači naklonjeniji demokratima, primjerice, u izborima 2008. godine 54 posto Afroamerikanaca u Floridi glasalo je putem early votinga.
S obzirom da bi svrha gore navedenih mjera trebala biti unaprijeđenje sustava, trebalo bi imati na umu da određeni izazovi postoje i u drugim segmentima izbornog procesa, a koji nisu na dnevnom redu za unaprjeđenje, primjerice glasanje u odsutnosti i to uglavnom poštom), jer se ono odvija u nekontroliranim uvjetima i teško je utvrditi je li osoba stvarno osobno glasala, a ta činjenica se provjerava samo provjerom potpisa osobe. Kritičari ovakvog načina glasanja ističu da birač na kraju nije u potpunosti siguran je li njegov glas prebrojan.
Iako zasad nisu zabilježeni primjeri dvostrukog glasanja, ipak bi države međusobno trebale više raditi na razmijeni informacija o registriranim biračima što je i zakonima predviđeno, primjerice u Floridi, da se ne bi dogodilo da primjerice birač iz Alabame glasa poštom u Alabami, a onda primjerice opet u Floridi redovnim putem jer se i tamo registrirao.
I dalje ostaje otvoreno pitanje ostvarivanja biračkog prava bivših osuđenika za čije se rješevanje ne nazire politička volja. U mnogim američkim državama, zatvorenici nemaju biračko pravo, a u Floridi osuđenici gube građanska prava i njihov povratak mogu zatražiti tek u roku pet ili sedam godina nakon odsluženja kazne ovisno o težini djela. Procjene organizacije civilnog društva The Sentencing Project govore da se u Floridi nalazi oko 1,5 milijuna bivših i sadašnjih osuđenika bez biračkog prava ili oko 10 posto od populacije s biračkim pravom, a među osuđenicima svaki četvrti je Afroamerikanac.
Što ako bude tijesno?
Nadalje, posebno je zanimljiv dizajn glasačkih listića koji se razlikuje od okruga do okruga u pojedinoj državi, a povrh toga, podsjetimo, na ovim se izborima 2012. ne odlučuje samo o budućem predsjedniku i sastavu Kongresa, nego se istovremeno birači izjašnjavaju i o nizu različitih lokalnih izbora i referenduma koji se razlikuju od okruga do okruga u istoj državi pa je i glasački listić, osim što je vrlo dugačak, različit. Naime, nekoliko stranica i svi kandidati za sve izbore i lokalne referendume su na jednom glasačkom listiću što stvara dodatne uobičajene gužve na biračkim mjestima iako birači u većini okruga dobiju primjerak glasačkog listića na kućnu adresu kako bi ga mogli proučiti i doći spremni na biračko mjesto.
zacrni kružić pored imena i prezimena kadidata ili spoje dva znaka. Potrebno je precizno označiti svoju preferenciju jer se glasački listić odmah ubacuje u optički skener i na taj način se odmah bilježe rezultati. Zanimljivo je da zakon u Floridi ne dopušta ručno brojanje glasačkih listića, eventualno nakon sudske odluke, nego se više vjeruje takozvanim glasačkim strojevima, tj. optičkim skenerima.
Međutim, ako rezultati izbora u pojedinim državama budu tijesni, a posebno u takozvanim swing državama koje nose mnogo elektorskih glasova, poput država Ohio i Floride, posebno će se analizirati pravednost svakog pojedinog aspekta izbornog procesa,kako sa stajališta omogućavanja lakšeg ostvarivanja biračkog prava, tako i sa stajališta očuvanja integriteta izbornog postupka s jasnim i čvrstim pravilima igre koja su možda otežala ostvarivanje biračkog prava pojedinih skupina birača.
Hoće li se ponoviti situacija kao na izborima 2000. u Floridi kada su pojedine proceduralne stvari kao što su dizajn glasačkih listića, (ne)mogućnosti ponovnog brojanja, pojedini izbrisani birači s popisa birača, u velikom dijelu utjecale tko će biti predsjednik jedne od najjačih sila na svijetu?
Naime, ključna je stvar da se izborni postupak sastoji od niza važnih koraka koji moraju biti usklađeni te moraju zadovoljiti kriterije lakšeg ostvarivanja biračkog prava, ali i kriterije uvođenja osigurača za sprječavanje mogućih zloupotreba, a da to ne našteti lakšem ostvarenju biračkog prava. Stoga je nužna konzistentnost i usklađenost mijenjanja pojedinih pravila izbornog postupka da bi ona bila poštena bez favoriziranja bilo kojeg natjecatelja u izbornoj utrci.
(Mišljenja iznesena u ovom članku predstavljaju isključivo osobna mišljenja autora)
