Premda su zapaženi određeni pomaci u poštivanju načela transparentnosti rada, Kukuriku Vlada ima još dosta prostora za poboljšanje otvorenosti prema građanima i napose medijima, jer ako javnost nije informirana, ne može adekvatno propitivati vlast, a na Vladi je i dodatna odgovornost da služi svojim dobrim primjerom, istaknuto je na konferenciji za novinare ‘Koliko otvoreno vlada Vlada?‘ povodom objave ‘Polugodišnjeg izvještaja GONG-a o transparentnosti rada Vlade Republike Hrvatske u 2012. godini‘.
Premda suzapaženi određeni pomaci u poštivanju načela transparentnosti rada, Kukuriku Vlada ima još dosta prostora za poboljšanje otvorenosti prema građanima i napose medijima, jer ako javnost nije informirana, ne može adekvatno propitivati vlast, a na Vladi je i dodatna odgovornost da služi svojim dobrim primjerom, istaknuto je na konferenciji za novinare 'Koliko otvoreno vlada Vlada?' povodom objave 'Polugodišnjeg izvještaja GONG-a o transparentnosti rada Vlade Republike Hrvatske u 2012. godini'.
Hrvatska je prožeta kulturom nepovjerenja, a osnovni preduvjet za povjerenje građana u političke procese, trošenje javnih sredstava i rad tijela javne vlasti jest transparentnost njihova rada. Vlada kao vrh izvršne vlasti pri tom ima posebnu odgovornost jer konkretnim primjerom treba utjecati na druga tijela javne vlasti i smanjiti prostor za korupciju. S obzirom na prijašnja loša iskustva čije epiloge iščekujemo prateći sudske procese, od Kukuriku Vlade, koja je najavila uvođenje visokih standarda u transparentnost rada, građani i stručna javnost puno očekuju.
Kukuriku Vlada po otvorenosti između dvojke i četvorke
Prvi pomaci su vidljivi, ali dalek je put do cilja – u odnosu na prošle Vlade, izvršni Kukurikavci dobili su četvorku, što nije loša ocjena, ali ljestvica ionako nije bila visoko podignuta, dok su u odnosu na ideal kojemu teže demokratska društva zaradili tek dvojku, a da ne bi možda završili na popravnom, svi članovi Vlade moraju postati otvoreni i dostupni svim novinarima i svim medijima na jednak način u primjerenim i za sve jednakim uvjetima, upozoreno je na GONG-ovoj konferenciji.
'Dvije trećine svih zakona prošlo je Vladinu proceduru bez konzultacija sa zainteresiranom javnošću', upozorio je predsjednik Vijeća GONG-a i profesor Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj, a izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić dodao da u cilju poštovanja Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnosti, očekuju promjenu Poslovnika Vlade. Vlada se na to obvezala u Akcijskom planu za Partnerstvo za otvorenu vlast i Nacionalnoj strategiji za razvoj civilnog društva, a rok je bio do kraja rujna. S prvim danima listopada Zelić podsjeća: 'Ako javnost nije informirana, ne može adekvatno propitivati vlast'.
'Dosta je elitističke demokracije'
'U Hrvatskoj živimo po modelu elitističke demokracije u kojem građani svake četiri godine izađu na izbore nakon čega politička klasa nastavlja vladati, a građanima ostavlja da se bave svojim hobijima. Takav model demokracije više ne želimo, vidimo do kuda nas je to dovelo, u Hrvatskoj i u svijetu. Moramo razvijati sudioničku, a ne minimalističku demokraciju. Zadaća ove Vlade je demokratizacija demokracije, no ona to zasada zanemaruje, ignorira i sav je naglasak samo na gospodarstvo, ali bez političkih reformi nema ni napretka', naglasio je Šalaj.
U prilog tome govore i podaci izneseni na prošlotjednoj GONG-ovoj konferenciji povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama na kojoj je Andrew Stott, jedan od osnivača portala data.gov.ukte član Vijeća za transparentnost Vlade Velike Britanije i bivši zamjenik tamošnjega Povjerenika za informacije, pored ostalog, istaknuo: 'Ekonomska vrijednost otvorenog pristupa podacimaje takva da je istraživanje za potrebe Europske komisije pokazalo da bi korist od otvaranja podataka vlada, mogla biti oko 140 milijardi eura godišnje u svih 27 članica Europske unije'.
Vidljivi pomaci u otvorenosti Vlade, ali ...
Koliko otvoreno u Hrvatskoj, uskoro članici EU, vlada Kukuriku Vlada, GONG je istraživao u okviru svojeg kontinuiranoga praćenja transparentnosti rada tijela javne vlasti, u sklopu kojega su praćene otvorene, zatvorene i telefonske sjednice Vlade u prvom polugodištu 2012. godine, redovito su pregledavane internetske stranice Vlade, a u nekoliko navrata od Vlade su zatražene odluke sa sjednica, kao i pojašnjenja oko objave dokumenata na internetskim stranicama. Posebno je praćena provedba Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata od strane Vlade, a dužna pažnja je poklonjena i Vladinom Izvješću o korištenju sredstava proračunske zalihe državnog proračuna u prvoj polovini 2012.
U određenim područjima došlo je do pozitivnih pomaka, pa je tako Vlada, doduše, prvi put u ožujku 2012., na svojim internetskim stranicama počela objavljivati dnevne redove zatvorenih dijelova sjednica koji se sada objavljuju zajedno s dnevnim redovima otvorenih dijelova sjednica. Također je započela s redovitim mjesečnim objavljivanjem Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe državnog proračuna koja su odsada lako dostupna na internetskim stranicama Vlade te je zaustavljena praksa dodjele sredstava proračunskih zaliha na zatvorenim sjednicama pojedinim interesnim skupinama.
Ipak, upitno je moraju li sva imenovanja i razrješenja biti provedena na zatvorenim sjednicama. Kad je riječ o provedbi već spomenutog Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata od straneVlade, Izvještaj GONG-a pokazuje da je tu proceduru prošlo gotovo 20 posto više nacrta propisa, no to je još uvijek samo jedna trećina nacrta.
Kome su u interesu novinarske 'sačekuše' ispred Vlade?
S obzirom da je važan dio transparentnosti rada Vlade i otvorenost te dostupnost Vlade medijima koji također informiraju građane i propituju Vladin rad, provedeni su polustrukturirani intervjui sa šest novinara koji prate rad Vlade za potrebe različitih vrsta medija (javna i privatna televizija, tisak i portali), te s Ivanom Grljak, glasnogovornicom Vlade. Iako je većina intervjuiranih novinara zapazila pomak u otvorenosti rada Vlade, naveli su da i dalje postoji značajan prostor za napredak u smislu omogućavanja novinarima da u primjerenim uvjetima postavljaju izravna pitanja i potpitanja svim članovima Vlade, a ne da su prisiljeni na 'sačekuše' ispred zgrade Vlade.
Ekskluzivni televizijski i novinski intervjui, zatvoreni brifinzi s novinarima i sporadične izjave ne mogu sadržajno ni funkcionalno zamijeniti konferencije za medije, ističe većina novinara, koja smatra da bi umjesto toga, dobro rješenje bile redovite konferencija za medije nakon sjednica Vlade, kakve su bile sazivane tijekom prve koalicijske Vlade premijera Ivice Račana. U Vladi, međutim, tvrde da svi mediji imaju jednak tretman te da se u slučaju traženja pojedinih medija za intervju s premijerom prioriteti određuju sukladno njegovim obvezama te poručuju da će dodatno raditi na otvorenosti prema medijima i poboljšanju uvjeta za rad novinara, pri čemu je glasnogovornica kazala da se planira organiziranje službenih izjava u zgradi Vlade.
Inače, ocjene su članovima Vlade podijelili i intervjuirani novinari, a najboljima su ocijenili ministre unutarnjih poslova Ranka Ostojića, zdravlja Rajka Ostojića, financija Slavka Linića, rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, uprave Arsena Bauka te znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića. Na drugom kraju negativno su ocijenili suradnju s prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem, te ministrima graditeljstva Ivanom Vrdoljakom te poduzetništva i obrta Gordanom Marasom.
Slijedom svega navedenog, GONG u svojem Izvještaju, koji možete u cijelosti pročitati ovdje, zaključuje: 'Bez povjerenja građana u tijela javne vlasti nema ni sudjelovanja građana i javnosti u donošenju odluka što slabi kvalitetu donošenja i provođenja propisa. Samo informirana javnost može biti učinkovit demokratski mehanizam kontrole vlasti, a zadaća institucija u zrelim demokracijama je edukacija javnosti i što transparentnije informiranje o radu tijela javne vlasti'.