Otvorenost vlasti i javnih podataka kao jačanja transparentnosti put su prema dobroj vladavini, a slobodan pristup podacima u novoj digitalnoj eri lakše je i jeftinije omogućiti više nego ikada prije, o čemu smo razgovarali s Andrewom Stottom, jednim od osnivača portala data.gov.uk te članom Vijeća za transparentnost Vlade Velike Britanije i bivšim zamjenikom Povjerenika za informacije Velike Britanije, koji će biti jedan od gostiju GONG-ove konferencije povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama
Otvorenost vlasti i javnih podataka kao jačanja transparentnosti put su prema dobroj vladavini, a slobodan pristup podacima u novoj digitalnoj eri lakše je i jeftinije omogućiti više nego ikada prije, pri čemu je u slučaju Hrvatske riječ i o nasušnoj potrebi stvaranja mehanizama prevencije, koji bi trebali onemogućiti pokušaj reprize različitih fimi medija.
Potpuna informacija u obliku dostupnog i lakočitljivog podatka uvezenog u smisleni niz, štoviše, pruža i mogućnost dodane društvene vrijednosti, a da bi se takva priča rastvorila potrebna je suradnja s cijelim civilnim društvom od čega će na kraju koristi imati svi jer i svi građani imaju pravo znati. No, iako je provedba takvih ideja u Hrvatskoj gotovo pa još u povojima, koje čvrsto stežu birokracija i administracija, ipak primjeri dobre prakse mogu biti putokaz, poput objave tendera i ugovora koje država sklapa.
U tom cilju i ususret GONG-ovoj konferenciji povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama 28. rujna, na kojoj će izlagati i Andrew Stott, jedan od osnivača portala data.gov.ukte član Vijeća za transparentnost Vlade Velike Britanije i bivši zamjenik Povjerenika za informacije Velike Britanije, inače predvodnice u otvaranju javnih podataka građanima, iskoristili smo priliku i razgovarali s ovim matematičarem i pravnikom, ali i vizionarom transparentnosti o mogućnostima i rezultatima rastućega pokreta otvorenosti.
Koja je glavna ideja i svrha data.gov.uk?
data.gov.uk osmišljeno je kao jedinstveno online mjesto na kojemu građani mogu naći sve Vladine javne podatke i koje osigurava i vizualizaciju setova podataka ključnih za transparentnost, poput strukturne organizacije svakog pojedinog resora (http://reference.data.gov.uk/gov-structure/organogram/?dept=dft&post=1). Osim toga, služi i kao galerija izvrsnih aplikacija koje su građani sami napravili koristeći javne podatke (http://www.data.gov.uk/apps). Konačno, sadrži i prateće informacije o programu transparentnosti Vlade Ujedinjenog kraljevstva i građanima pruža mogućnost za komentiranje i dijeljenje informacija o Vladinim podacima i načinima njihovog korištenja.
Kako ste tu ideju objasnili onima koji su se protivili takvoj zamisli?
Vlada u sklopu svojega posla pružanja usluga javnosti prikuplja mnogo podataka, no to što je Vlada koristila te podatke ne znači da ih i drugi ne mogu koristiti na druge načine. Danas kada imamo globalni informacijski sustav – internet – jeftino je i lako otpustiti podatke tako da ih i drugi mogu koristiti na nove inovativne načine da bi gradili posao i stvarali dodanu društvenu vrijednost. Također,omogućava građanima da zajedno s Vladom unaprijede poboljšavanja ključne javne usluge poput bolnica, škola i policije, a ministarstva također mogu dobiti javnu pomoć u unaprjeđenju svojih podataka. Primjerice, Ministarstvo prometa radilo je s otvorenom mapom ulica kako bi provjerilo lokacije oko 300.000 autobusnih stajališta. Rezultat tog procesa je bila ispravljena lokacija 18.000 autobusnih stajališta. Istraživanje za potrebe za Europske komisije pokazalo je da bi korist od otvaranja podataka vlada mogla biti oko 140 milijardi eura godišnje u svih 27 članica Europske unije.
Što biste istaknuli kao najveće postignuće?
Ponosan sam na mnoge aspekte data.gov.uk – uključujući i zajednicu korisnika podataka i programera koji su radili s Vladom, ljude unutar sektora koji su uvjerili svoje kolege da daju svoje podatke, velike odluke poput objave funkcija svih karata niske i srednje rezolucije te ostalih podataka koji se odnose na prostor, kao i primjenu inicijative o transparentnosti što je dovelo do toga da je u roku šest mjeseci svako Ministarstvo objavilo individualne plaće i dohotke svojega rukovodećeg osoblja.
Vjerojatno ste se susreli s 'Da, ministre' obrascem, je li bilo učinka ideologije otvorenosti?
Stvaranje javnih politika postaje sve više otvoreno i sve više zasnovano na dokazima – dapače, Vlada Ujedinjenog kraljevstva poduzela je neke nove korake u stvaranju politika izvan administrativnog okružja, a otvoreni podaci su u takvim procesima ključni sastojci. Štoviše, Vlada i središnje javne službe shvatile su da dostigle granice onoga što mogu postići postavljanjem ciljeva u javnim uslugama od strane Vlade, pa Vlada i državna služba pružaju podatke tako da građani na lokalnoj razini mogu uspoređivati učinkovitost svojih škola, bolnica i policije i tako mogu zahtijevati poboljšanja učitelja, doktora i policajaca. Otvoreni podaci omogućavaju pritisak poboljšavanja 'odozdo prema gore', kao i postavljanje ciljeva od 'odozgo dole'.
U Hrvatskoj imamo malo iskustva s dostupnošću velike količine neobrađenih podataka, ali vidimo da takav pristup može biti iskorišten kao zamagljivanje slike prema korisnicima, pa koji je sljedeći korak u sprečavanju takvih zloupotreba?
Moramo biti svjesni da su Vladine baze podataka ogromne. Za transparentnost je ključno da potpuni, neobrađeni podaci budu pušteni u javnost, a ne sažetak koji je proizvela Vlada. Međutim, kada su neki od podataka bili objavljeni u Ujedinjenom kraljevstvu, bilo je optužbi da je Vlada preopteretila korisnike. Primjerice, u jednom danu Ministarstvo financija je objavilo podatke o javnoj potrošnji – pet gigabajta podataka u 24 milijuna nizova. Kad su novinari sve to pokušali otvoriti, količina podataka 'skršila' je njihova računala – jednostavno je bilo preveliko. No, u roku 24 sata Guardian i nevladina organizacija OpenSpending.orgkreirale su on-line alat za pretraživanje baze te je Guardian u roku 48 sati objavio šest priča svojih specijaliziranih novinara koji su 'iskopali' priče iz podataka. Ono što smo otkrili je da učinkovita uporaba podataka zahtijeva ne samo Vladinu objavu, nego i da pruži pomoć civilnom društvu - novinarima, ljudima iz nevladinih organizacija, zajednicama korisnika – da bi razvili otvoreni i održivi 'eko-sistem' da bi se te podatke moglo interpretirati i učinkovito koristiti. Kad smo započeli s data.gov.uk, ništa od toga nije postojalo, ali radili smo s Guardianom i Telegraphom, pored ostalih novina, te s akademskim institucijama poput Sveučilišta u Southamptonui s nevladinim organizacijama poput MySociety i Open Knowledge Foundation.
Kako vidite budućnost – koji su troškovi odgađanja e-uprave?
Pokret otvorenosti vlasti brzo raste – kako na nacionalnoj razini, tako i na razini pojedinih gradova i općina. Danas postoji više od 260 portala širom svijeta poput data.gov.uk. Štoviše, sposobnost civilnog društva da učinkovito koristi otvorene podatke raste cijelo vrijeme, što se vidjelo i na godišnjem Festivalu otvorenog znanja, ove godine održanog u Helsinkiju u Finskoj, s kojega sam se upravo vratio, a gdje su mnogobrojni aktivisti iz mnogih zemalja svijeta razmijenjivali znanje i najbolju praksu oko uzpotrebe podataka da bi unaprijedili svoje zemlje, zajednice i društva.
