Da se idući vikend održava referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, građani bi opet dali svoju podršku , a iako i dalje više vjeruju europskim, nego domaćim institucijama, njihovo se povjerenje u EU ipak nije značajnije promijenilo. Pate od nedostatka informacija, ali ih sami nisu skloni potražiti, a negdje između brige oko mafijaša u Italiji i reprize slučaja Grčke, strahuju od još skupljih životnih troškova u Europi – dio je to rezultata najnovijeg istraživanja o stavovima hrvatskih građana o EU
Da se idući vikend održava referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, građani bi opet dali svoju podršku , a iakoi dalje više vjeruju europskim, nego domaćim institucijama, njihovo se povjerenje u EU ipak nije značajnije promijenilo. Pate od nedostatka informacija, ali ih sami nisu skloni potražiti, a negdje između brige oko mafijaša u Italiji i reprize slučaja Grčke, strahuju od još skupljih životnih troškova u Europi – dio je to rezultata najnovijeg istraživanja o stavovima hrvatskih građana o EU.
Potpora ulasku u EU među najvišima je u posljednjih šest godina – 44 posto hrvatskih građana ima pozitivan stav prema EU, pokazali su rezultati istraživanja koje je proveo Ipsos Puls, a predstavili su ih u četvrtak u Zagrebu voditelj istraživanja Dragan Bagić i šef Delegacije EU-a u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren.
Referendum o ulasku Hrvatske u EU na kojem su hrvatski građani rekli 'da' novoj obitelji održan je prije gotovo osam mjeseci, a gotovo identičan stav izrazili bi i da se idući vikend održava novi referendum. Naime, među ispitanim osobama koje su rekle da bi izašle na hipotetski referendum postotak potpore je gotovo identičan onom s pravog referenduma kad se uzme omjer brojki bez neodlučnih i tada se postotak od 61 posto 'za' i 33 posto 'protiv' mijenja u 64 'za' i 36 'protiv'.
Konkretnim brojkama oslikano, 53 posto od ukupnog broja ispitanika glasovalo bi 'za', a 38 posto 'protiv', dok bi od onih koji bi sigurno izašli na referendum njih 61 posto bilo 'za', a 34 posto 'protiv', pokazalo je prvo provedeno istraživanje stavova hrvatskih građana o ulasku u EU nakon održanog referenduma, provedeno od 20. srpnja do 7. kolovoza na nacionalno reprezentativnom stratificiranom uzorku od 1.022 ispitanika starija od 15 godina.
Naime, dosad najveća potpora zabilježena je 2007. godine i bila je 55 posto među svim ispitanicima i 64 posto među onima koji bi izašli na referendum. S druge strane, najveća kriza povjerenja bila je 2008. i 2009. kada je proces pregovaranaja bio u 'slijepij ulici' pa je tada potpora ulasku bila 46, odnosno 44 posto među svim ispitanicima te 53 posto među onima koji bi izašli na referendum.
Bez spektakularnih pomjena, realnost unatoč očekivanjima
'Povjerenje se nije temeljno promijenilo. Ukupni osjećaj koji proizlazi iz istraživanja je da nema spektakularnih promjena, pozitivni ishod referenduma je održan, a postoje i neki parametri gdje su se rezultati poboljšali. Naravno, moglo je biti i većih poboljšanja, ali ovo je realnost', istaknuo je Vandoren te izrazio nadu da će se pozitivni trend nastaviti do ulaska.
U odnosu na stvarno provedeni referendum o EU-u, samo je tri posto građana navelo da je otad promijenilo stajalište, a pritom je riječ i o onima 'za', kao i 'protiv'. Kad se pak posebno osvrne na mlade, onda je vidljivo da su oni u dobi od 15 do 29 godina blago ispodprosječno skloni ulasku u EU, pri čemu su srednjoškolci natprosječno skloni priključivanju Uniji, dok su starij euroskeptičniji.
Gledano po regijama, najveću potporu ulasku među onima koji bi izašli na referendum daju građani Istre, Primorja i Gorskog kotara, a najmanju oni iz sjeverne Hrvatske. Točno polovica hrvatskih građana smatra da Hrvatska ispunjava obveze koje je preuzela, 31 posto da ih ispunjava dijelom, a 13 posto da ih ne ispunjava.
Šteta ili korist od nove obitelji?
Istraživanje također bilježi poboljšanje u odnosu na zadnje istraživanje iz 2011. , a riječ je o percepciji kako EU tretira Hrvatsku, a porastao je i broj onih koji smatraju da će hrvatski građani imati više koristi nego štete od ulaska. Najveća očekivanja građana imaju oko mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama članicama, a najviše strahuju oko životnog standarda jer velika većina očekuje porast cijena, dok suverenitet i nacionalni te kulturni identitet nisu problematična pitanja, ali neki su izrazili zabrinutost zbog mafijaša u Italiji.
Dvije trećine građana smatra da hrvatska ekonomija nije spremna za ulazak u EU, 45 posto ih smatra da reforme u pravosuđu nisu ništa promijenile, dok o samoj Europskoj uniji opći pozitivan dojam ima 44 posto svih ispitanika, a opći negativan dojam njih 28 posto. U posljednjih godinu dana narasla je i zabrinutost za procese u EU, no to nije utjecalo na opću percepciju EU-a i hrvatskog članstva, a valja reći i da 20 posto građana više vjeruje domaćim, dok 34 posto više vjeruje europskim institucijama.
Neinformiranost i nezainteresiranost – otvorenost u zapećku
Na području informiranosti o EU, stanje nije sjajno, naime, 15 posto građana osjeća se dobro informiranima, a 40 posto nedovoljno. Zabrinjavajuće je, međutim, što samo vrlo mali broj građana, točnije njih 25 posto, aktivno traži informacije i pritom je njihov glavni izvor internet. Najveći nedostatak informacija građani osjećaju u pogledu toga što je Hrvatska ispregovarala s EU-om i o učincima integracije na ekonomsku situaciju i životni standard.
'Činjenica je da su pregovori vođeni mimo javnosti tijekom cijelog procesa. Da je taj proces bio otvoreniji, vjerojatno bi i osjećaj javnosti da ne zna što je ispregovarano bio manji. No, to ne bi značilo da bi ljudi i zaista realno znali više' napomenuo je Bagić te upozorio na kraju da iako većina građana ima točnu percepciju o tome da Hrvatska povlači manji dio sredstava iz fondova EU-a koji joj stoje na raspolaganju, čak 62 posto njih smatra da im ta sredstva nisu od koristi i da imaju osjećaj da je to nešto što ih se ne tiče.
Veleposlanik Vandoren smatra da ratifikacija teče po planu i da će sve članice na vrijeme ratificirati hrvatski pristupni ugovor, a pažnju je skrenuo i na važnost izvještaja o monitoringu koji treba biti objavljen u listopadu u nadi da će biti pozitivan.
