Nakon više od 20 godina uvođenja višestranačkog sustava i kompetitivnih izbora Republika Hrvatska i dalje nema uređeno izborno zakonodavstvo koje bi jamčilo pravnu sigurnost svim akterima u izbornom postupku te ujedno smanjilo arbitrarnost u izbornom postupku zbog nedorečenih postojećih zakonskih rješenja. Gotovo sve bivše Vlade nisu sustavno i s punom političkom voljom pristupale uređenju izbornog zakonodavstva. GONG je novoj Vladi i resornom Ministarstvu uprave predložio cjelovitu i sustavnu reformu izbornog zakonodavstva te usklađivanje i standardiziranje svih relevantnih propisa koji bi bili jedinstveni za sve izbore, posebice vezano za proceduralna pitanja koja bi bila ista za sve izbore.
Nakon više od 20 godina uvođenja višestranačkog sustava i kompetitivnih izbora Republika Hrvatska i dalje nema uređeno izborno zakonodavstvo koje bi jamčilo pravnu sigurnost svim akterima u izbornom postupku te ujedno smanjilo arbitrarnost u izbornom postupku zbog nedorečenih postojećih zakonskih rješenja.
Gotovo sve bivše Vlade nisu sustavno i s punom političkom voljom pristupale uređenju izbornog zakonodavstva. Koalicija koja je preuzela vlast u prosincu 2011. godine već je tijekom kampanje najavljivala konačno uređenje izbornog zakonodavstva kao i rješavanje problema popisa birača. GONG je novoj Vladi i resornom Ministarstvu uprave predložio cjelovitu i sustavnu reformu izbornog zakonodavstva te usklađivanje i standardiziranje svih relevantnih propisa koji bi bili jedinstveni za sve izbore, posebice vezano za proceduralna pitanja koja bi bila ista za sve izbore.
Na temelju dostupnih izvještaja domaćih i međunarodnih institucija i organizacija o provedbi izbornog i referendumskog procesa te evaluacije postojećeg pravnog okvira za provedbu izbora i referenduma, moguće je detektirati četiri različite razine potrebnih izmjena pravnog okvira:
1. Tehničke izmjene - uključivanje postojećih rješenja iz tehničkih i obvezatnih uputa DIP-a u zakonodavstvo; copy-paste usklađivanje raznolikih procedura unutar izbornih zakona (npr. uputa o uređenju biračkog mjesta, način glasovanja osoba s invaliditetom, promatranje izbora i referenduma, institut izborne šutnje i sl.)
2. Administrativne izmjene – pitanja procedure izbornog i referendumskog procesa koja ipak zahtijevaju određene političke odluke, ali ne predstavljaju značajnije zahvate u provedbi (npr. sastav biračkih odbora, produljenje rokova za administriranje izbora, edukacija članova izbornih tijela tijekom godine kad nema izbora i sl.)
3. Strukturalne izmjene – značajniji zahvati u provedbi izbora i referenduma koji su ključni za uspostavu kvalitetnog pravnog okvira (npr. popisi birača, izborne jedinice, medijsko praćenje kampanja, izmjene uvjeta za kandidature, ograničavanje pasivnog biračkog prava za određene kategorije birača i sl.)
4. Političke izmjene – izmjene ili korekcije postojećeg izbornog sustava, glasovanje raznih kategorija birača (nacionalnih manjina i birača bez prebivališta u Hrvatskoj)
S obzirom na raznolikost potrebnih promjena, brojne tematske cjeline koje je potrebno uvrstiti u reformu i imajući u vidu vremenski okvir vezan za izborne cikluse u 2013. i 2014. godine, GONG je predložio transparentan proces izmjena izbornog zakonodavstva koji uključuje sve relevantne dionike, utemeljen na evaluaciji postojećeg stanja, definiranju ključnih pitanja i prioriteta, uvažavanju komparativnih analiza i stručnih savjeta. Cilj procesa je dobiti fokusirane i razrađene opcije za svaki od postojećih problema pravnog okvira s jasno definiranim mehanizmima provedbe opcija. Ovakav proces podrazumijeva aktivan pristup institucija-koordinatora procesa te ostavlja prostor za usuglašavanje stručnih stavova kao i raznih političkih opcija.
Ministarstvo uprave je krenulo s procesom poboljšanja izbornog zakonodavstva kroz osnivanje radnih skupina u koje su uključeni određeni zainteresirani dionici. U travnju 2012. osnovane su dvije radne skupine: za popise birača i za izborni sustav, te radna skupina za evaluaciju postojećeg pravnog okvira financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja čiji je rad i dalje u tijeku.
Radna skupina za popise birača u kojoj je sudjelovao i GONG izradila je nacrt Zakona o registru popisa birača koji je na javnoj raspravido sredine kolovoza.
Druga radna skupina u kojoj su sudjelovali i predstavnici GONG-a do sada je otvorila samo pitanje lokalne samouprave i lokalnih izbora, a objavljeni nacrt izmjena propisa o lokalnoj samoupravi i lokalnim izborima nije uključio važne stručne prijedloge određenih članova radne skupine. Nadamo se da će u daljnjoj saborskoj proceduri kroz dva čitanja biti prilike da se poprave predložena rješenja, primjerice, o opozivu čelnika izvršne vlasti od strane građana jer postojeća rješenja predložena nacrtom izmjena Zakona ne pridonose poboljšanju uređenja sustava lokalne samouprave i lokalnih izbora.
Pred Vladom i Ministarstvom uprave, ali i Državnim izbornim povjerenstvom su i dalje važne zadaće otvaranja te rješavanja i ostalih aspekata izbornog zakonodavstva, a prvenstveno gore spomenutih strukturalnih i političkih izmjena. Očekujemo od Vlade i Ministarstva uprave da će se u predstojećem razdoblju kroz formiranje i ostalih posebnih radnih skupina pristupiti sveobuhvatnom unaprjeđenju izbornog zakonodavstva u svim njegovim aspektima.
GONG će i dalje snažno zagovarati proces sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva kako bi Republika Hrvatska koja je pri kraju pristupanja Europskoj uniji i kao članica EU-a imala u potpunosti uređeno izborno zakonodavstvo temeljem čega bi se napokon moglo početi graditi i jačati povjerenje građana i ostalih aktera u demokratske i izborne procese.
Autor: Dragan Zelić
