Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?

Umjesto prepoznavanja korupcije kao ključnog problema društvenog i političkog sustava, antikorupcijska politika Republike Hrvatske od 2008. do 2011. se prije svega svodila na strateško i koordinirano djelovanje s ciljem zatvaranja pregovora s Europskom unijom. Ovo je jedan od zaključaka analize "Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?" koja će biti predstavljena na okruglom stolu „Perspektive antikorupcijske politike bez pritiska Europske unije“ u utorak 26. lipnja 2012. od 12 do 14 sati u Hrvatskom saboru, u dvorani Ivana Mažuranića.

Umjesto prepoznavanja korupcije kao ključnog problema društvenog i političkog sustava, antikorupcijska politika Republike Hrvatske od 2008. do 2011. se prije svega svodila na strateško i koordinirano djelovanje s ciljem zatvaranja pregovora s Europskom unijom. Ovo je jedan od zaključaka analize"Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?" koja će biti predstavljena na okruglom stolu „Perspektive antikorupcijske politike bez pritiska Europske unije“ u utorak 26. lipnja 2012. od 12 do 14 sati u Hrvatskom saboru, u dvorani Ivana Mažuranića.

Kvalitetna antikorupcijska politika trebala bi za cilj imati eliminaciju postojećih krimogenih aktivnosti i odstranjenje korupcijskih rizika, međutim, analiza ključnih strateških i operativnih dokumenata koji su je oblikovali ukazuje na odsustvo kvalitetne ocjene stanja. Umjesto usmjeravanja na područja rizika i postojeće detektirane koruptivne aktivnosti, težilo se navođenju pozitivno ocijenjenih i već provedenih mjera. Povezivanje mjera akcijskih planova s općim ciljevima Strategije onemogućuje kvalitetnu procjenu ostvarenja ciljeva kroz izvršenje mjera, no stvarna analiza učinaka izvršenih mjera gotovo u potpunosti izostaje, a analiza njihove provedbe ukazuje na neprimjereno preširoko tumačenje izvršenosti mjera.

Za najsnažnije pomake u hrvatskoj politici prevencije i suzbijanja korupcije ključnim se pokazao politički kontekst pristupanja RH Europskoj uniji, koji nudi snažan eksplanatorni okvir kroz kriterije za zatvaranje pregovora s Europskom unijom u Poglavlju 23 (pravosuđe i ljudska prava). Budući da izvanjski pritisak za daljnje unaprjeđenje antikorupcijske politike treba zamijeniti internalizacija antikorupcijskog vrijednosnog okvira, dok se kvalitetne analize stanja i preporuke za pojedina područja djelovanja trebaju kreirati unutar hrvatskog antikorupcijskog sustava, perspektive hrvatske antikorupcijske politike iznimno su neizvjesne.

Preporuke su stoga usmjerene na unaprjeđenje, s jedne strane, temeljnih strateških i operativnih dokumenata, te s druge strane, sadržaja antikorupcijske politike:

· neophodna je izrada nove Strategije suzbijanja korupcije pri čemu iznimnu pažnju treba posvetiti analizi stanja s obzirom na detektirane probleme i korupcijske rizike, putem uključivanja zainteresirane javnosti. Mjere akcijskih planova treba podvoditi pod specifične, a ne pod opće ciljeve, te treba odustati od besmislenih mjera poput provedbe postojećih zakona ili projekata. Analiza provedbe mjera i revizija akcijskih planova treba biti redovita (jednom godišnje), kao i praćenje od strane Nacionalnog vijeća (polugodišnje)

· ostvarivanje prava na pristup informacijama i proaktivnu objava informacija treba afirmirati kao učinkovite antikorupcijske alate, posebno u odnosu na pristup klasificiranim informacijama i poslovnim tajnama, osiguranje adekvatnog sustava testa javnog interesa i uvođenje učinkovitih sankcija

· zakonodavni okvir financiranja političkih aktivnosti i predizborne promidžbe treba precizirati u odnosu na transparentnost zakupa medijskog prostora, tako da mediji objavljuju cjenike oglašavanja, ostvarene popuste i iznose zaprimljene od političkih aktera, te minutažu i vrijeme oglasa, dok izborni akteri trebaju detaljno razraditi stavke troškova i trajanja oglašavanja

· područje sprečavanja sukoba interesa potrebno je unaprijediti u odnosu na rukovodeće državne službenike u tijelima koja raspolažu sa značajnim resursima, uključujući strateški pristup educiranja državnih službenika. Pri odabiru kandidata i naknadno članova Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa potrebno je osigurati da kriteriji odabira budu kompetentnost, neovisnost, samostalnost te ponajprije duboko shvaćanje koncepta sukoba interesa

· u odnosu na kazneni progon i suzbijanje korupcije, potrebno je uvesti nadzor nad radom DORH-a koji ne bi narušavao njegovu neovisnost i samostalnost, te bi doprinio rastu javnog povjerenja u nepristranost i neselektivnost njegovog rada, uz politički konsenzus prilikom krajnjeg odabira modela nadzora.

Program okrugolog stola „Perspektive antikorupcijske politike bez pritiska Europske unije“:

12:00 – 12:10 POZDRAVNI GOVOR
- Nives Miošić, voditeljica Istraživačkog centra GONG-a

12:10 – 12:40 UVODNI GOVORI
- Duje Prkut, istraživač Istraživačkog centra GONG-a: „Antikorupcijska politika ili tek refleks pristupnog procesa?“
- Davor Dubravica, načelnik samostalnog sektora za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa: „Percepcija korupcije i stvarni doticaj građana s korupcijom u Hrvatskoj“

12:40 – 14:00 RASPRAVA (moderira Jelena Berković, GONG)
- Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa
- Ana Lovrin, saborska zastupnica (HDZ), predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
- Vesna Fabijančić-Križanić, saborska zastupnica (SDP), potpredsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
- Peđa Grbin, saborski zastupnik (SDP)
- Dragutin Lesar, saborski zastupnik (HL)
- Boris Blažeković, saborski zastupnik (HNS-LS)
- Josip Kregar, saborski zastupnik (nezavisni)
- Damir Kos, sudac Vrhovnog suda
- Dinko Cvitan, ravnatelj USKOK-a
- Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja USKOK-a
- Ranko Marijan, predsjednik Državno sudbenog vijeća
- Mario Bertina, ravnatelj PNUSKOK-a
- Dušan Miljuš, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova
- Branko Krištić, pomoćnik glavnog državnog revizora
- Marija Cvrlje, zamjenica predsjednice Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
- Zdenko Ljevak, ravnatelj Agencije za elektroničke medije
- Ernest Strika, zamjenik ravnatelja Agencije za elektroničke medije
- Vesna Roller, članica Vijeća za elektroničke medije
- Slavica Lukić, potpredsjednica Hrvatskog novinarskog društva
- Saša Šegrt, izvršna direktorica Transparency International Hrvatska
- Viktor Gotovac, Katedra za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
- Anamarija Musa, Katedra za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu
- saborski zastupnici i zastupnice
- predstavnici civilnog društva
- predstavnici akademske zajednice