Tko je najtransparentniji? Rezultati istraživanja LOTUS 2011./12.

U periodu rujan 2011. – veljača 2012. godine, GONG je drugi put, u suradnji s Udrugom gradova, proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave. Istraživanjem je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, s ciljem utvrđivanja trenutne situacije i, u slučajevima gradova i općina, njihovog napretka u odnosu na prvo istraživanje u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave.

U periodu rujan 2011. – veljača 2012. godine, GONG je drugi put, u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave. Istraživanjem je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina i 20 županija), s ciljem utvrđivanja trenutne situacije i, u slučajevima gradova i općina, njihovog napretka u odnosu na prvo istraživanje u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave.

Ova su područja prepoznata kao ključna za daljnji razvoj demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu njihovih lokalnih zajednica. 

    · čak 70 posto jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLRS) je netransparentno 
    · samo šest posto JLRS je izrazito transparentno 
    · županije i gradovi znatno su transparentniji od općina 
    · većina JLRS najmanje truda ulaže u uključivanje građana u političko odlučivanje 
    · JLRS nedovoljno koriste Internet za informiranje građana i raspravu o bitnim pitanjima 
    · politička volja je presudna

Stupanj transparentnosti mjeren je kroz 51 pokazatelj unutar pet osnovnih dimenzija transparentnosti: javnost sjednica vijeća/skupštine, javnost rada i odluka izvršne vlasti, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s civilnim društvom, te izravna participacija građana u odlučivanju. Najzastupljeniji pokazatelji su oni koji se odnose na formalne mehanizme, manje oni koji traže transparentnu objavu odluka i dokumenata koji utječu na život građana, a najmanje oni koji građanima omogućavaju istinsko sudjelovanje u procesima donošenja odluka.

Usporedni rezultati pokazali su da je transparentnost porasla u odnosu na rezultate iz 2009., ali još uvijek je daleko od zadovoljavajuće razine. Čak 70 posto jedinica lokalne samouprave je netransparentno, a samo šest posto njih ostvarilo je rezultate izrazite transparentnosti. Najvišu razinu transparentnosti pokazuju gradovi, a najnižu općine, dok su se županije većim dijelom pokazale transparentne. Postotak izrazito transparentnih gradova povećao se za 18 posto, dok se postotak nedostatno transparentnih smanjilo za 15 posto. Općine bilježe manji pomak, te se njih osam posto prebacilo iz kategorije nedostatno transparentnih u transparentne, što ukazuje na to da izmjena zakonodavnog okvira nije značajnije utjecala na povećanje transparentnosti. Rezultati ukazuju da je transparentnost prvenstveno pitanje političke volje i razumijevanja njene važnosti i koristi za zajednicu, a manje financijskih i institucionalnih kapaciteta.

Nagradu LOTUS osvojilo je 12 gradova i dvije županije, te jedna općina s najvećim pomakom nabolje u odnosu na istraživanje 2009. godine.

Dobitnici nagrade LOTUS 2011/12 za transparentnost su:

Županije: 
    1.   Krapinsko-zagorska županija 
    2.   Varaždinska županija

Gradovi: 
    1.   Rijeka 
    2.   Labin i Samobor (isti broj bodova) 
    3.   Pula 
    4.   Opatija 
    5.   Crikvenica 
    6.   Zaprešić 
    7.   Slavonski Brod 
    8.   Kutina 
    9.   Novi Marof 
    10. Osijek i Čakovec (isti broj bodova)

Najveći napredak u odnosu na LOTUS 2009.: 
    – Općina Pučišća

Ovo istraživanje, koje u cijelosti možete pročitati ovdje, trebalo bi koristiti predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti da unaprijede vlastito djelovanje, građanima da se informiraju o rezultatima svojih zajednica i postave veće zahtjeve za transparentnošću, te istraživačima kao početna točka ili inspiracija za provedbu drugih istraživanja stupnja demokratizacije na lokalnim razinama u Hrvatskoj, pa i šire.

Istraživanje je otvorilo nova pitanja, u prvom redu potrebu za identifikacijom čimbenika koji su doveli do povećanja razine transparentnosti gradova, a koja je izostala u slučaju općina, odnosno o utjecaju ili izostanku utjecaja pritisaka izvana, percepcijama vlastite (ne)važnosti kao i dosezima procesa demokratizacije i europeizacije.

Cjelokupni rezultati istraživanja dostupni su u lako pretraživoj bazi podataka ovdje.  

Audio snimku cijele konferencije možete preslušati i preuzeti ovdje:
    1. dio
    2. dio

Projekt se financira sredstvima EU kroz program IPA 2008.