Referendum nije nužno zlo, nego prilika za dijalog s građanima!

GONG je zabrinut najavom održavanja referenduma 22. siječnja 2012. jer u tako kratkom razdoblju nema dovoljno vremena da se odgovori na dva pitanja koja su važna kako bi referendum bio proveden na demokratski način, istaknuli su predstavnici GONG-a na konferenciji za novinare.

„Čini nam se da naše političke elite doživljavaju građane i referendum kao nužno zlo i formalnost“, istaknuo je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a. „Zoran Milanović kampanju je gradio govoreći kako je vrijeme za vraćanje izgubljenog povjerenja građana u političku elitu“, podsjetio je Šalaj, pozivajući političke elite da one sada daju više povjerenja građanima: „Političke elite i ekspertne grupe imale su najvažniju ulogu u pregovorima i odradile su velik dio posla, međutim, građani, koji su do sada bili na margini, imaju pravo sudjelovati u donošenju ove odluke i kroz raspravu i iskazivanje svog mišljenja“.

GONG je zabrinut najavom održavanja referenduma 22. siječnja 2012. jer u tako kratkom razdoblju nema dovoljno vremena da se odgovori na dva pitanja koja su važna kako bi referendum bio proveden na demokratski način, istaknuli su predstavnici GONG-a na konferenciji za novinare.

„Čini nam se da naše političke elite doživljavaju građane i referendum kao nužno zlo i formalnost“, istaknuo je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a. „Zoran Milanović kampanju je gradio govoreći kako je vrijeme za vraćanje izgubljenog povjerenja građana u političku elitu“, podsjetio je Šalaj, pozivajući političke elite da one sada daju više povjerenja građanima: „Političke elite i ekspertne grupe imale su najvažniju ulogu u pregovorima i odradile su velik dio posla, međutim, građani, koji su do sada bili na margini, imaju pravo sudjelovati u donošenju ove odluke i kroz raspravu i iskazivanje svog mišljenja“.

„Referendum ne smije biti shvaćen kao nužno zlo, nego kao prilika za dijalog s građanima“, nadovezao se Nenad Zakošek, član Vijeća GONG-a. „Ako je ovo simptom nepovjerenja i ignoriranja političkih elita prema građanima, onda bi ova odluka da se referendum o EU održi 22. siječnja značio pad na tom prvom testu - dokaz da se konzultiranje građana o ovom prevažnom pitanju ne smatra ozbiljnim.“

S obzirom da ovo će biti prvi referendum koji će se provesti nakon osamostaljivanja Hrvatske, na vidjelo izlaze svi deficiti zakonodavnog okvira, dodao je Nenad Zakošek: „Nedovoljno uređen zakonodavni okvir i tehnička pitanja oko provedbe referenduma pokazuju da političke elite u Hrvatskoj nikada nisu ozbiljno očekivale inicijativu referenduma od strane građana, te da za taj instrument konzultiranja građana nisu marile“.

Ističući kako je zanimljivo da je najavu datuma referenduma dao Predsjednik Republike i da o njoj govori buduća ministrica vanjskih poslova, ali ne budući premijer i budući predsjednik parlamenta, Berto Šalaj izrazio je čuđenje zbog jučerašnje izjave Predsjednika Ive Josipovića da u zakonodavnom okviru ima manjkavosti, ali da za njihovo rješavanje nema vremena: „Mi smatramo da se ovaj tip manjkavosti može riješiti u relativno kratkom roku, tako da Sabor u iduća tri-četiri tjedna ukloni nedostatke, nakon čega referendum može biti puno legitimniji.

„Nema neke nužne potrebe da se na referendum ide ovako brzo“, istaknula je Tamara Ćapeta, članica Vijeća GONG-a, objašnjavajući da je razlog zašto se brza s referendumom u tome što će Sabor na prvoj konstituirajućoj sjednici dvotrećinskom većinom donijeti odluku o udruživanju u EU. Sukladno Ustavu, naime, referendum se mora održati u roku od 30 dana od donošenja odluke o udruživanju s drugim državama u EU, no kako je istaknula Tamara Ćapeta, „treba se zapitati je li to doista nužno - nitko u EU neće zamjeriti Hrvatskoj ako odmah na konstituirajućoj sjednici ne donese tu odluku“.

Što se tiče informiranosti javnosti, „problem koji se više ne može popraviti je u tome što je kompletan tijek pregovora bio skriven od javnosti koja nije znala o čemu se pregovara“, naglasila je Tamara Ćapeta, dodajući da je upravo tijek pregovora bila dobra prilika da se građane informira o EU: „Ta je prilika propuštena i teško ju je nadoknaditi, ali to se sigurno ne može na ovaj način – objavljivanjem tehničko-pravnog teksta Sporazuma o pristupanju koji niti ja ne mogu tako lako pročitati.

Dok Tamara Ćapeta ističe da bi Vlada trebala uložiti trud u informiranje građana o tome što se doista ispregovaralo i što su bili problemi tijekom pregovora, Nenad Zakošek napominje i nedostatak euroskeptičnih pogleda u medijima i Saboru. „Bahato je smatrati da su takvi stavovi rezultat neinformiranosti, zaostalosti ili desničarskog ideološke zaslijepljenosti- te sumnje i strahovi prema EU nisu se mogli artikulirati ni u Saboru, a onda ni u javnosti“, ističe Zakošek, zaključujući da bi organizacija referenduma i kampanja trebali biti okvir javne rasprave u kojoj bi se legitimno artikulirali razlozi za i protiv, kako bi se putem medija dobilo priliku za odgovore na te strahove.

„Mi ovime želimo pomoći vlasti da se situira u novoj poziciji jer sve odluke koje će morati donositi će imati legitimitet jedino ukoliko će se moći pozvati na to da su građani dosita podržali članstvo u EU“, zaključila je Tamara Ćapeta, dok je Nenad Zakošek dodao: „Ako neće biti doista dovoljno vremena i prilike da se iskažu različita stajališta i ako političke elite i nova vlast na ovaj način odrade organizaciju referenduma, stvorit će se podloga da se reproducira mit da smo, da parafraziram, kao guske u magli otišli u Europsku uniju.“

Kontakti:
Trg N. Š. Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb
T: 01/4569 800
kabinet.ministra@mvpei.hr