Glavni razlog loše provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama je nedostatak političke volje za stvarnom promjenom

Na GONG-ovom okruglom stolu „Test javnog interesa i pravo na pristup informacijama“, koji je u povodu skorašnjeg Međunarodnog dana prava na pristup informacijama organiziran 20. rujna u Hrvatskom saboru, moglo se osjetiti nezadovoljstvo postojećim Zakonom, lošom praksom institucija u njegovom provođenju, ali i (ne)kulturom tajnosti koja vlada u postojećim institucijama. Rasprava je iznijela na vidjelo brojne probleme u ostvarivanju ovog ustavnog prava, a glavnim razlogom loše provedbe ZPPI-a smatra se nedostatak političke volje da se donese bolji Zakon.


Na GONG-ovom okruglom stolu „Test javnog interesa i pravo na pristup informacijama“, koji je u povodu obilježavanja skorašnjeg Međunarodnog dana prava na pristup informacijama organiziran 20. rujna u Hrvatskom saboru, moglo se osjetiti nezadovoljstvo postojećim Zakonom, lošom praksom institucija u njegovom provođenju, ali i (ne)kulturom tajnosti koja vlada u postojećim institucijama. Rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici raznih državnih tijela, akademske zajednice, nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, ponovno je iznijela na vidjelo brojne probleme u ostvarivanju ovog ustavnog prava, a glavnim razlogom loše provedbe ovog Zakona smatra se nedostatak političke volje da se donese bolji Zakon te da se otvore institucije, zbog čega su u nekoliko navrata bili prozivani predstavnici Ministarstva uprave te Ministarstva pravosuđa.

Diskusiji je prethodilo predstavljanjeGONG-ovog godišnjeg izvještaja o provedbi ZPPI-a, te izlaganje predstavnice Ureda europskog pučkog pravobranitelja, Gundi Gadesmann. Izvršni direktor GONG-a, Dragan Zelić, kazao je kako je GONG-ovo istraživanje pokazalo da problem i dalje predstavlja nemogućnost provođenja testa javnog interesa od strane žalbenog tijela, neusklađenost ZPPI-a i Zakona o tajnosti podataka (žalbeno tijelo nema mogućnost provjere zloupotrebe označavanja tajnosti), te da se praksa savjetovanja sa zainteresiranom javnosti prilikom pripreme donošenja bitnih odluka i dalje se ne poštuje. Osim toga, napomenuo je kako će se GONG i dalje zalagati za uvođenje neovisnog povjerenika za informacije te kako od buduće vlade očekuje konačno otvaranje institucija i veću dostupnost informacija.

Gadesmann je pak govorila o važnosti koju će Europski pučki pravobranitelj imati za hrvatske građane nakon ulaska RH u Europsku uniju. Naime, tom će se tijelu građani moći obratiti u slučaju kada od administrativnih tijela Europske unije ne budu dobili informacije koje bi im trebale biti dostupne. Napomenula je i kako su u protekle dvije godine već zaprimili 11 pritužbi hrvatskih građana, no kako se uglavnom radilo o pritužbama koje su se odnosile na lošu praksu hrvatske administracije, a rješavanje takvih slučajeva ne spada u nadležnost Europskog pučkog pravobranitelja. Tako je bilo i u jednom od slučajeva koji je opisala Gadesmann, s izuzetkom da se hrvatski građanin na domaće instituciji požalio delegaciji Europske komisije u Zagrebu, a od nje nije dobio nikakav odgovor. Na šutnju delegacije u Zagrebu požalio se Europskom pučkom pravobranitelju, koji je delegaciji naložio pismeno očitovanje, premda delegacija hrvatskom građaninu nisu mogla pomoći u rješavanju njegovog spora.

Zanimljive kritike na račun postojeće situacije u provedbi ZPPI-a stigle su iz krugova pravnih eksperata. Mirjana Juričić, sutkinja Upravnog suda, kazala je kako su pojedini članci samog Zakona protuustavni, što posebno dolazi do izražaja prilikom označavanja pojedinih dokumenata određenom oznakom tajnosti. Naime, Ustavom zajamčena ljudska prava, poput prava na pristup informacijama, mogu se ograničiti samo na temelju zakona, razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te ako su nužna u slobodnom i demokratskom društvu. Međutim, aktualni ZPPI kaže da tijela javne vlasti mogu uskratiti pristup informaciji i ako je ona klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem aktu. Osim toga, AZOP-kao žalbeno tijelo mora imati mogućnost da u postupku po žalbi provodi test razmjernosti odnosno test javnog interesa. A s obzirom na predstojeću reformu Upravnog sudovanja, trebalo bi propisati da je za tužbe po ZPPI nadležan Visoki upravni sud, a ne prvostupanjski upravni sudovi jer bi to produljilo i ovako dugotrajan postupak. 

Tamara Ćapeta, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, naglasila je kako bi sud, ukoliko vidi da neki zakon nije u skladu s Ustavom, automatski trebao pokrenuti ocjenu ustavnosti tog zakona, te kako se upravo u tome nalazi važnost sudova. Kako je tijekom okruglog stola više puta otvoreno pitanje (ne)transparentnosti pregovaračkog procesa s EU te konstantnog odbijanja Vlade da tijekom samog procesa objavljuje bilo kakve dokumente iz kojih bi građani mogli saznati o čemu se i kako pregovaralo, osvrnula se i na tu temu.Kazala je kako je od samog početka pregovora takav pristup bio pogrešan, te kako često puta ni sama, dok je bila članica pregovaračkog tima, nije bila informirana o tome što se i kako dogovorilo. Smatra da je krajnji čas da Vlada građanima otvori predpristupni proces, i to objavljivanjem pristupnog ugovora, a na komentar ministra uprave Davorina Mlakara kako je prije objavljivanja dokument potrebno prevesti na hrvatski te iznimno pažljivo pravno preispitati, odgovorila je kako je javnosti potrebna i engleska verzija ugovora kako bi bila sigurna da i u hrvatskoj stoji isto.

S iznimnim negodovanjem bilo je primljeno i obrazloženje Kristijana Turkalja, ravnatelja Uprave za EU i međunarodnu suradnju pri Ministarstvu pravosuđa, koji je pokušao objasniti zašto u Zakon nije ušla odredba o osnivanju nezavisnog povjerenika za informacije. Objasnio je kako je odluka pala na temelju analize koja doduše ne postoji u pisanom obliku, ali je pokazala da bi se i osoba na toj funkciji birala u Saboru, čime ne bi bila neovisna, te kako je trenutno najbolji izbor Upravni sud. S obzirom da je taj sud i dosad bio drugostupanjsko žalbeno tijelo u provedbi ovog zakona, ova je opaska dočekana protuargumentom kako bi izbor takvog povjerenika dvotrećinskom većinom svih saborskih zastupnika jamčio dovoljnu neovisnost te funkcije.

       

Dubravka Bevandić iz Agencije za zaštitu podataka najavila je kako je trenutno u tijeku edukacija i certificiranje AZOP-ovih službenika, kako bi u budućnosti bili osposobljeni za provođenje testa javnog interesa te kako su Ministarstvu uprave uputili prijedlog izmjene Zakona o zaštiti osobnih podataka. Pokazalo se da ministar Davorin Mlakar uopće nije upoznat s činjenicom da je prijedlog izmjena dotičnog zakona poslan u Ministarstvo uprave. Siniša Gudlin iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost najavio je kako se pripremaju i izmjene Zakona o tajnosti podataka, te kako je prema istom Zakonu nakon određenog perioda potrebno pristupiti reviziji statusa pojedinih zaštićenih podataka, što se, nažalost, također često izbjegava.

Objavljeno:21.9.2011.

Leave a Comment!