GONG-ova publikacija o političkoj pismenosti mladih – zagovarački alat za promjene u obrazovnom sustavu

GONG je proteklog tjedna u Hrvatskom novinarskom domu, u sklopu dodjele godišnje nagrade za građanski aktivizam i razvoj demokracije, predstavio još jedno značajno izdanje: studiju o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca, temeljenu na rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja GONG-a o političkoj pismenosti mladih u Hrvatskoj. Knjigu „Odgaja li škola dobre građane?“ predstavili su njezini recenzenti, profesori Fakulteta političkih znanosti Ivan Šiber i Nenad Zakošek uz moderatora Boška Piculu, a na samom se kraju se Dragan Bagić, urednik i jedan od autora, osvrnuo na strukturu knjige.

GONG je proteklog tjedna u Hrvatskom novinarskom domu, u sklopu dodjele godišnje nagrade za građanski aktivizam i razvoj demokracije, predstavio još jedno značajno izdanje: studiju o političkoj socijalizaciji hrvatskih srednjoškolaca, temeljenu na rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja GONG-a o političkoj pismenosti mladih u Hrvatskoj. Knjigu „Odgaja li škola dobre građane?“ predstavili su njezini recenzenti, profesori Fakulteta političkih znanosti Ivan Šiber i Nenad Zakošek uz moderatora Boška Piculu, a na samom se kraju se Dragan Bagić, urednik i jedan od autora, osvrnuo na strukturu knjige.

Studija se sastoji od rezultata istraživanja i preporuka za daljnje poboljšanje političkog opismenjivanja mladih u Hrvatskoj, a nastala je kao jedan od plodova zagovaračke kampanje koju već niz godina provodi koalicija nevladinih udruga čiji je član i GONG. Na samom početku rečeno je kako se oni koji su sudjelovali u njezinom stvaranju nadaju da će knjiga, a pogotovo njezin sadržaj, biti vrijedan argument u daljnjem zalaganju za uvođenje posebnog srednjoškolskog predmeta koji bi mladima pružio znanja potrebna za formiranje odgovornog građana koji je sposoban za aktivno sudjelovanje u današnjem demokratskom sustavu. Ivan Šiber napomenuo je kako da bi određeni politički sustav mogao funkcionirati, u njega moraju biti uključeni građani koji u njemu znaju i mogu funkcionirati, jer „lošu vlast biraju dobri građani koji ne izlaze na izbore“, te pritom politički sustav usporedio s hardware-om, a građane sa software-om demokracije.

Kazao je i da je istraživanje opisano u knjizi pokazalo da politička pismenost mladih u RH nije na razini na kojoj bi trebala biti. Drži da su podatci iz istraživanja, koji primjerice pokazuju da više od 40 posto mladih smatra da u Hrvatskoj ne bi trebalo dopustiti korištenje jezika nacionalnih manjina u službenim prostorijama državnih institucija, očigledan dokaz da u obrazovnom sustavu po tom pitanju nešto treba promijeniti.
– Politička pismenost ne stječe se samo kroz nastavu politike i gospodarstva, smatram da se kroz svaki srednjoškolski predmet može utjecati na fomiranje aktivne ličnosti koja će biti spremna za donošenje argumentiranih političkih odluka. Tijekom vremena, uz sinergiju obrazovnog sustava, ali i usuglašavanje povijesnih činjenica, može se mnogo postići, pa tako smatram da treba vjerovati i kako će uz rad i trud u skoroj budućnosti doći i do pozitivnih promjena po pitanju političkog opismenjavanja mladih u RH – dodao je Šiber, uzimajući za primjer inkluziju afroameričkih studenata koja se u SAD-u počela događati polovicom prošlog stoljeća, da bi 50-ak godina kasnije SAD-a dobio prvog afroameričkog predsjednika.
Nenad Zakošek kratko je komentirao rezultate opisanog istraživanja rekavši kako nas, uzimajući u obzirom sve što je Hrvatska prošla u proteklih 20 godina te činjenicu kako neke institucije (ne)rade svoj posao, rezultati nažalost ne bi trebali iznenaditi. Kazao je i kako politički cinizam koji je u velikoj mjeri kod mladih prisutan uopće ne iznenađuje, te kako oni ipak imaju i neke pozitivne stavove, primjerice o angažmanu nevladinih organizacija, čiji rad uglavnom podupiru. Rekao je kako se po tom pitanju mladi u RH ne razlikuju bitno do svojih vršnjaka iz drugih europskih zemalja, no kako bez obzira na to treba raditi na daljnjem političkom opismenjavanju mladih, te kako se nada da će GONG-ova studija postati argument za zagovaranje promjerna jer predstavlja dobar spoj znanstvene metodologije i aktivizma.
Dragan Bagić na samom se kraju ukratko osvrnuo na sadržaj knjige te na činjenicu kako njezino objavljivanje dolazi u zaista zanimljivom vremenskom trenutku. Naime, istraživanje je propitivalo i stavove mladih o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji te pokazalo kako iznimno velik broje mladih ne podupire ulazak RH u EU, a knjiga je predstavljena samo dan nakon zatvaranja predpristupnih pregovora s Europskom unijom.

Leave a Comment!