Konačnu odluku o članstvu Hrvatske u EU donijet će građani na referendumu.
Odgovor na to pitanje značajno ovisi o tome koliko su građani bili ne samo informirani o EU i tijeku pristupnog procesa, nego i o tome koliko su imali prilika slobodno, otvoreno i sadržajno artikulirati svoja promišljanja i osjećaje te argumentirati stavove i očekivanja.
GONG tome doprinosi, među ostalim, izvještavanjem o argumentima i izvorištima euroskepticizma koji bi trebali poslužiti kao podloga za očekivane javne rasprave.
Konačnu odluku o članstvu Hrvatske u EU donijet će građani na referendumu. Hoće li odluka – bilo kao privola ili kao odbijanje - biti rezultat zrelog promišljanja i informirano oblikovanog stava koji sa sobom nosi i svijest o odgovornostima, naporima i izazovima koji će se nametnuti ulaskom ili odbijanjem ulaska u nadnacionalnu zajednicu europskih zemalja?
Odgovor na to pitanje značajno ovisi o tome koliko su građani bili ne samo informirani o EU i tijeku pristupnog procesa, nego i o tome koliko su imali prilika slobodno, otvoreno i sadržajno artikulirati svoja promišljanja i osjećaje te argumentirati stavove i očekivanja.
GONG tome doprinosi, među ostalim, izvještavanjem o argumentima i izvorištima euroskepticizma koji bi trebali poslužiti kao podloga za očekivane javne rasprave.Građanima i društvenim skupinama u javnom bi prostoru trebala biti osigurana mogućnost slobodne artikulacije argumenata, stavova ili promišljanja o prednostima i manama integracijskog procesa Hrvatske u EU.
Kao što je dobar preduvjet za donošenje informirane odluke na referendumu prethodna kvalitetna informiranost građana o ciljevima koje Hrvatska u zajednici europskih zemalja želi postići, te o njezinoj spremnosti da ih dosegne i to od strane političkih rukovoditelja procesom, koji takve informacije i posjeduju, tako je i otvaranje prostora za javne argumentirane debate dobar pokazatelj stupnja demokratičnosti cijelog procesa ulaska u novu nadnacionalnu zajednicu.
Tijekom proteklih godina pregovaračkog procesa nositelji političkih odluka koji i rukovode procesom pristupa u EU, ne samo da su propustili građane kvalitetno informirati o EU, pregovaračkim stajalištima i onome što je dogovoreno u privremeno zatvorenim pregovaračkim poglavljima, nego su javni prostor zatvorili za artikulaciju i argumentaciju stavova i promišljanja o svim poljima mogućeg suživota koji se otvaraju u novim oblicima ustroja s EU. Nisu ni mediji, s naglaskom na javne kojima je to po definiciji i posao, otvorili prostor potreban za polemike i diskusije o procesu ulaska u EU.
Kampanja za referendum o EU već je počela, a kako se ima prilike vidjeti, nije osmišljena na način da se tijekom zagovaranja integracijskog procesa pruži prilika i onima koji izražavaju skepsu, da javno iznose svoje sumnje i da ih artikuliraju argumentima na kojima im se skepsa gradi. GONG je upravo s ciljem povećanja razumijevanja procesa integracije i članstva u EU kroz projekt „EU IN FOrum –“, koji sufinancira Europska unija programom IPA INFO 2009 Civil Society EU Info s ukupno 69.972,50 €, u svibnju i lipnju organizirao zatvorene okrugle stolove s građanima koji su do sada na neki način javno izrazili određenu skepsu u odnosu na ulazak RH u EU. Okrugli stolovi koji su se održali u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te uključili ukupno 32 osobe iz različitih područja djelatnosti, bili su prilika umirovljenim i aktivnim profesorima hrvatskih sveučilišta, ekonomistima, pravnicima, liječnicima, radnicima, poljoprivrednicima, sindikalistima, poduzetnicima, urbanistima, inženjerima strojarstva i brodogradnje te aktivistima civilnog društva za artikulaciju argumenta kroz koje su izrazili sumnje ili euroskepticizam.
Pet skupina argumenata za euroskepticizam
Argumenti koji su zabilježeni tijekom razgovora i rasprava na okruglim stolovima, a s dopuštenjem sudionika razgovora, objedinjeni su u izvješću pod nazivom „Euroskepticizam u Hrvatskoj na pragu EU - izvorišta i argumenti“ i ono sadrži 24 argumenta skepse prema procesu ili ulasku u EU svrstanih u pet skupina ili područja iz kojih sugovornici temelje sumnje, argumente i promišljanja.
Nedostatak informacija od strane političkih elita razlog su skepse prema ulasku u EU za velik broj sugovornika GONG-ovih okruglih stolova. Informacijski deficit posebice o pregovaračkim stajalištima kod njih pobuđuje sumnju kako cilj ulaska namjerno nije jasno predočen. Kako se iza zavjese od građana skrivaju razlozi koji možda i nisu u interesu ni građana ni zemlje u cjelini. Uzročnik ove skepse isprepliće se i kroz druga četiri područja uzročnika skepticizma prema EU.
Najveći broj sugovornika izrazilo je sumnju kako Hrvatska još nije spremna za pridruživanje u EU navodeći argumente poput nesređenih zemljišnih knjiga što će se posebice loše odraziti na poljoprivredu kao djelatnost i konkurentnost hrvatskih farmera koji neće biti u stanju aplicirati projektima prema EU fondovima. Značajna se skepsa o nespremnosti Hrvatske za ulazak u EU argumentira u području ribarstva, posebice temeljena na bojazni kako bi hrvatski ribari u uvjetima kad će Jadransko more biti na raspolaganju svim članicama EU, mogli biti veliki gubitnici, jer sa sadašnjom ribarskom flotom također neće biti konkurentni bogatijim zemljama. Velik udio vlasništva nad zemljom i šumama od strane države argument je skepse o nespremnosti ulaska u EU i bojazni kako će država zemlju prema ugovorima o javnoj nabavi prodavati, a domaći poljoprivrednici, građevinari i investitori, pa i sami građani, zbog slabijeg imovinskog stanja neće moći konkurirati strancima.
Argument o nespremnosti za ulazak u skorije vrijeme pojavljuje se i kod iznošenja argumenata o nespremnosti administracije nacionalne i lokalne uprave, koja neće biti u stanju dati kvalitetne okvire i poticaje za projekte kojima bi se apliciralo prema EU fondovima. Tu se veže i procjena kako Hrvatska ima deficit velikih igrača sposobnih za utakmice koje nameće globalno tržište, pa time oslabljena ulazi u ring tržišta rada i kapitala s ostalim zemljama.
Dio ispitanika skepsu prema prednostima ulaska u EU ima zbog nepovjerenja u hrvatsku političku elitu za koju sumnja da cijeli pregovarački proces vodi na način pristajanja na sve uvijete kako bi sebi osigurali dobro plaćena mjesta u EU političkoj administraciji. Usto, smatraju kako su aktualni političari u velikoj mjeri nekompetentni voditi tako značajan proces pristupa te kako isti neće moći za dobrobit Hrvatske raditi niti nakon što ona uđe u EU. S druge strane sugovornici su iskazali i nepovjerenje prema EU političarima i EU politici sumnjajući kako pod krinkom stvaranja zajednice zemalja koju bi odlikovali visoki civilizacijski standardi jednakopravnosti zapravo krče put vladavini kapitalističkih interesa odabrane EU oligarhije. Ukazuju na demokratski deficit prisutan u EU, na nedostatak parlamentarne demokracije, na netransparentnost procesa donošenja odluka i sudjelovanja građana u njima, zbog čega sumnjaju kako će građani Hrvatske u takvom okruženju biti dodatno degradirani. Sugovornici su skepsu prema ulasku u EU argumentirali i računicom gubitka financija, jer sumnjaju kako ćemo biti sposobni izvući više novca iz EU fondova od cijene koju ćemo morati plaćati za članstvo.
U petoj skupini argumenata navedeni su oni koji se odnose na skepsu prema gubitku nacionalnog identiteta, jezika i sociokulturnog identiteta. Sugovornici koji su artikulirali takve euroskeptične argumente zalažu se za očuvanje suvereniteta Hrvatske, a posebice izražavaju skepsu kako će Hrvatska i njezini građani zbog odricanja od dijela suvereniteta ostati bez onog najvrjednijeg, zemljišta i teritorijalnog mora, te prirodnih resursa poput izvora pitke vode.
Umjesto zaključka, nekoliko pitanja
Ove su rasprave iznjedrile nekoliko ključnih pitanja, na koja buduća javna rasprava tek treba dati odgovore:
Cjeloviti izvještaj slobodno preuzmite ovdje:
