Aarhuška konvencija, kao i svaki drugi međunarodnopravni instrument, živi kroz svoju primjenu. Samo ukoliko se njome građani budu služili u ostvarivanju svojih prava na pristup informacijama i sudjelovanje, ona će postati pravim alatom demokratskog društva“ - tim je riječima Irena Pereša, voditeljica projekta, otvorila međunarodnu konferenciju „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana.
„Aarhuška konvencija, kao i svaki drugi međunarodnopravni instrument, živi kroz svoju primjenu. Samo ukoliko se njome građani budu služili u ostvarivanju svojih prava na pristup informacijama i sudjelovanje, ona će postati pravim alatom demokratskog društva“ - tim je riječima Irena Pereša, voditeljica projekta, otvorila međunarodnu konferenciju „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana“.
Konferencija se održala 9. lipnja u hotelu Westin u Zagrebu pod pokroviteljstvom Predsjednika Ive Josipovića. Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica Predsjednika, istaknula je važnost sudjelovanja javnosti u procesima donošenja odluka koje se tiču zahvata u okoliš.
„Niti jedna administracija nema monopol odlučivati što je za okoliš dobro, a što nije. Nitko nema monopol nad zaštitom prirode, niti je ona tu da služi nama. Mi smo ti koji trebamo služiti njoj, štititi njezina prava štiteći ujedno i vlastita, na dom i život, kao temeljna ljudska prava. To je ugrađeno u duh Aarhuške konvencije, a alat kojim ćemo je ostvarivati jest aktivna, živa primjena demokracije - kroz procese u koje se građani uključuju i temeljem pravodobnih informacija sudjeluju i odlučuju o svim onim bitnim stvarima u svojoj životnoj sredini“, ključna je poruka uvodnog izlaganja Ludwiga Krämera, jednog od vodećih europskih autoriteta iz područja okolišnog prava. Krämer je naglasio kako nije dovoljno usvojiti kvalitetnu zakonsku regulativu, već norme valja i adekvatno implementirati. Također, cilj procesa primjene ove konvencije je uvažavanje glasa javnosti, što tijela javne vlasti često zanemaruju.
Prvi panel: predstavnici vlada iz regije o primjeni Aarhuške konvencije
U prvom dijelu konferencije iskustva primjene Aarhuške konvencije i kratki presjek prakse u svojim resorima i državama iznijeli su predstavnici ministarstava okoliša; Diana Xhyheri, šefica Odjela za informiranje pri Ministarstvu okoliša, šumarstva i voda Albanije, Nikola Ružinski, državni tajnik hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ivica Radović, državni tajnik Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Srbije, Ivana Vojinović, pomoćnica ministra Ministarstva okoliša Crne Gore i Albin Keuc, podtajnik slovenskog Ministarstva za okoliš i prostor.
U raspravi koja je uslijedila, a kojom je moderirao Csaba Kiss, mađarski pravni stručnjak za pitanja zaštite okoliša, postavljala su se pitanja o tome što tijela vlasti kane učiniti u pojedinim državama, ili su učinila, kako bi građane aktivno, a ne tek formalno, uključila u procese donošenja odluka. Istaknuto je, s čime su se predstavnici ministarstva i sami složili, kako mnogi problemi nastaju na lokalnim razinama vlasti koje još uvijek imaju običaj na zatvorenim sjednicama donositi odluke ili kreirati planove o raznim intervencijama u okoliš. Jedan od problema koji je uočen u gotovo svim državama sudionicama konferencije vezan je uz netransparentne procese odlučivanja o mjestu odlaganja ili tehnologiji primjene gospodarenja otpadom.
Postavljana su pitanja i o načinu na koji bi civilno društvo moglo učinkovitije kontrolirati vlast koja pokazuje otpor prema informiranju građana i administraciji koja ne smatra bitnim javnosti na vrijeme i u cijelosti pružiti informacije. Dušica Radojčić, predsjednica Zelene Istre, naglasila je i zloporabu sudskih postupaka u smislu korištenja svih mogućih sredstava da bi se istaknuti predstavnici javnosti zastrašili i onemogućili u iskazivanju svojih stajališta. Nikola Ružinski, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, primijetio je da se građani nerijetko prekasno uključe u raspravu o pojedinoj aktivnosti u okoliš. S druge strane, rekao je kako i administracija mora biti agilnija u obavještavanju i aktiviranju građana na sudjelovanje u donošenju odluka. Zanemareno je i organiziranje postupaka donošenja odluka na način koji bi uključivao građane, te naposljetku doveo do uvažavanja i usvajanja njihovih primjedbi i prijedloga. Upravo na tu neprimjenu drugog stupa Aarhuške konvencije koji govori o pravovaljanom i pravovremenom uključivanju građana u procese odlučivanja osvrnuo se i Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije. Procesi sudjelovanja javnosti nikako ne smiju biti samo formalnost, kao što je danas često slučaj. Novinari i aktivist Ivo Lučić naglasio je kako i novinari i pravnici malo znaju o prirodi jer nemaju gdje naučiti i u tom smislu postoji deficit argumentacije kad postoji borba za zaštitu prirode.
Drugi panel: Okoliš – glas koji se slabo čuje
U drugom dijelu Konferencije vodila se stručna rasprava o trendovima u europskom pravu i praksi europskih sudova kojom je moderirao Stephen Stec, profesor Central European University-a. Između ostalih, u raspravi su sudjelovali i brojni pravnici zemalja sudionica Konferencije. Na njihova brojna pitanja odgovarali su Tamara Ćapeta, profesorica europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Adam-Daniel Nagy iz Europske komisije (DG Enviroment – Opća uprava za okoliš).
Tamara Ćapeta posebno je naglasila kako se od nacionalnih sudova, pod utjecajem posebno prakse i rada Europskog suda, traži kreativna interpretacija, točnije takva tumačenja koja često prelaze uobičajene normativne okvire odredaba domaćega prava. To bi mogao biti izazov s kojim će se suočiti i domaći suci nakon što zemlje regije postanu članice Europske unije. Upravo je interes okoliša, pravo okoliša, ono čiji se glas najslabije čuje. No s druge strane, javnost će i drugačiji, «europski» način interpretacije normi kojom se u pojedinim slučajevima štiti okoliš svakako pozdraviti, jer stanje okoliša direktno utječe na život građana. Okolišno pravo time predstavlja pogodno područje za implementaciju novog načina razmišljanja koji će se, u kontekstu europskoga prava, očekivati od sudaca.
O projektu
Projekt „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana'' u sklopu kojega je organiziran i ovaj događaj, GONG provodi od početka 2010.g. zajedno sa pet partnerskih udruga. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici ministarstava okoliša i pravosuđa, predstavnici nevladinih organizacija, suci, odvjetnici i pravnici iz ukupno devet zemalja: Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Mađarske i Belgije, te institucija Europske unije.
U okviru Konferencije održan je i popratni događaj dodjele certifikata polaznicima edukacijskog programa koji je proveden kao jedna od aktivnosti projekta. 25 sudaca, odvjetnika i novinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore uspješno je prošlo program, a Pravosudna akademija je sucima i sudskim savjetnicima iz Hrvatske posebno vrednovala pohađanje istoga, najavivši tako i uvođenje edukatinog modula o Aarhuškoj konvenciji u vlastiti redovni program. Na Konferenciji su predstavljene i dvije publikacije nastale za trajanja ovoga projekta, a u svrhu boljeg razumijevanja ove teme od strane pravnika i novinara - Zbornik radova pravnih stručnjaka i Priručnik za medije.
