Povodom Konferencije „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana“, koja će se u organizaciji GONG-a i partnerskih udruga održati 9. lipnja 2011. u hotelu Westin u Zagrebu,danas je, 7. lipnja, u prostorijama GONG-a održana konferencija za novinare.
Međunarodnom konferencijom koja će okupiti više od stotinu sudionika privodi se kraju istoimeni projekt započet prije 20 mjeseci. Sufinanciran iz fondova Europske Unije, projekt „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana“, imao je za cilj unaprjeđenje standarda primjene najslabijeg stupa Aarhuške konvencije – pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša, ali i pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka u pitanjima zaštite okoliša u regiji.
Povodom Konferencije „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana“, koja će se u organizaciji GONG-a i partnerskih udruga održati 9. lipnja 2011. u hotelu Westin u Zagrebu,danas je, 7. lipnja, u prostorijama GONG-a održana konferencija za novinare.
Međunarodnom konferencijom koja će okupiti više od stotinu sudionika privodi se kraju istoimeni projekt započet prije 20 mjeseci. Sufinanciran iz fondova Europske Unije, projekt „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana“, imao je za cilj unaprjeđenje standarda primjene najslabijeg stupa Aarhuške konvencije – pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša, ali i pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka u pitanjima zaštite okoliša u regiji. Upravo je o tome novinarima na konferenciji govorila Irena Pereša, voditeljica projekta, koja je naglasila kako su kroz edukacijski program projekta prošli suci, odvjetnici i novinari iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a čiji je nastavni sadržaj objavljen u Zborniku radova. Kao dio projekta nastao je i Priručnik za medije s novinarima korisnim primjerima najčešćih slučajeva kršenja Aarhuške konvencije.
Na konferenciji 9. lipnja europski stručnjaci za okolišno pravo te predstavnici najviših tijela vlasti iz područja pravosuđa i zaštite okoliša zemalja Jadrana kroz panele će govoriti o praksi primjene Konvencije s ciljem da se otvori rasprava, razmjene iskustva i doprinese budućoj boljoj suradnji i praksi. Konferencijom će moderirati europski stručnjaci za okolišno pravo, a čija su iskustva vrijedan doprinos u prepoznavanju i rješavanju problema primjene Aarhuške konvencije u ovim prostorima na kojima duh Konvencije još nije zaživio. Upravo je o tome govorio Csaba Kiss, direktor mađarske Agencije za pravo i menadžment okoliša (EMLA). Naglasio je, primjerice, kako je Hrvatska Aarhušku konvenciju u svoje zakonodavstvo ratificirala prije pet godina, a unatoč tome pred sudovima su se pojavila samo dva slučaja pozivanja na Konvenciju, što potvrđuje premisu da ona i nije zaživjela u praksi. Usporedbe radi, u Mađarskoj se godišnje podnese 5-10 tužbi zbog kršenja Konvencije. Ono što je istaknuo kao najveću vrijednost Konvencije jest to da ona, uz to što štiti pravo na informiranost i sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša zapravo podrazumijeva drugačiji oblik demokracije, odnosno participativnu demokraciju u pravom smislu riječi. Upravo bi ta činjenica, kako je riječ o nečemu što je zapravo temeljno ljudsko pravo, trebala ujediniti civilne udruge i tijela vlasti u obrani prava građana. Ono što je gospodin Kiss naglasio kao prednost koju bi Hrvatska, ali i ostale zemlje na pragu ulaska u EU trebale imati, jest učenje na greškama starijih članica te uzimanje njihovih presuda za primjer. Irena Pereša na to se referirala rekavši da je upravo ta ideja, da se međunarodne presude prevode kako bi se olakšao put primjene Aarhusa u hrvatsko pravosuđe, usuglašena na Debatnom doručku na kojem su sudjelovali predstavnici ministarstava okoliša i pravosuđa te novinari koji prate okolišne teme.
Csaba Kiss naglasio je kako je Konferencija, koja će se održati 9. lipnja, rijetka i vrijedna prilika susreta predstavnika ministarstava zemalja regije te ponovio važnost usvajanja i duha Konvencije, a ne tek transpozicije u zakonodavstvo, kao slova na papiru. Aarhuška konvencija osigurava transparentnost cijelog procesa interveniranja u okoliš.
Uz Csabu Kissa, Konferenciji će prisustvovati i priznati njemački okolišni stručnjak, jedna od osoba koja utjelovljuje područje okolišnog prava, prof. dr. Ludwig Kramer.
Konferencija će se održati pod pokroviteljstvom predsjednika Republike HrvatskeIve Josipovića, te uz podršku Ministra zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Branka Bačića te Ministra pravosuđa, Dražena Bošnjakovića, koji će ujedno biti domaćini večernjeg domjenka nakon radnog dijela Konferencije.
