Zanimljivosti s debatnog doručka „Aarhuškom konvencijom do informacija u okolišu“

U prostorijama GONG-a održana je konstruktivna rasprava između predstavnika Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koji su ujedno i nadležni za provedbu Aarhuške konvencije, novinara i predstavnika organizacija civilnog društva, čije je područje zanimanja okoliš. Svima njima u suštini je posla informiranje građana i njihovo pravo da znaju.

                                       

Koliko je informiranost građana o intervencijama u okoliš u kojem žive od presudne važnosti za kvalitetu njihovog života, upravo je ono o čemu govori Aarhuška konvencija koju je Hrvatska ratificirala 2006. godine, a o kojoj javnost zna malo ili gotovo nimalo. Upravo zbog toga je u prostorijama GONG-a održana konstruktivna rasprava između predstavnika Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, koji su ujedno i nadležni za provedbu Konvencije, novinara i predstavnika organizacija civilnog društva, čije je područje zanimanja okoliš. Svima njima u suštini je posla informiranje građana i njihovo pravo da znaju. Budući da je pristup pravosuđu jedna od tri sastavnice Aarhuške konvencije na Debatnom doručku kojeg su 27. svibnja organizirali GONG i Zelena Istra, sudjelovali su i predstavnici Ministarstva pravosuđa i pravni stručnjaci. Raspravljalo se koliko su građani informirani o onome što se događa u okolišu, što utječe na kvalitetu njihova života i zdravlja, a s s ciljem podizanja razinu kvalitete informiranja i aktivnog uključivanja građana u procese donošenja odluka o zahvatima u okoliš.

U vrlo živoj i produktivnoj raspravi sa strane Ministarstva zaštite okoliša sudjelovali su Nike Sudarević, državna tajnica, Branka Novak Pivčević, načelnica Odjela za održivi razvoj – Aarhus focal point, Kata Gojević, glasnogovornica i Vesna Montan, koja vodi postupke procjene utjecaja na okoliš. Pitanja, primjedbe i prijedloge s novinarske stane postavljali su Ivo Lučić, novinar Hine i suradnik T-portala, Danka Derifaj, reporterka Nove TV, Nina Domazet, urednica portala Energetika.net i Kruno Kartus, novinar portala Alert i suradnik T-portala.

O sudskoj praksi i kako je unaprjeđivati vezano uz okolišno pravo konstruktivne prijedloge dala je Lana Ofak, asistentica na Pravnom Fakultetu u Zagrebu i stručnjakinja za okolišno pravo, a Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije ukazao je na nužnost partnerskog odnosa između tijela vlasti i udruga nasuprot dosadašnjoj praksi njihova isključivanja kao relevantnih predstavnika javnosti. Sa strane Ministarstva pravosuđa koje također ima značajnu ulogu u primjeni Aarhuške konvencije, Kristian Turkalj, ravnatelj Uprave za EU i međunarodnu suradnju i Vlasta Kovačević, načelnica Sektora za ljudska prava i besplatnu pravnu pomoć naglasili je kako Ministarstvo pravosuđa može puno učiniti na promoviranju prava na informacije, informirati građane da kroz sudsku zaštitu mogu potražiti pravni lijek, vezano za područje zaštite okoliša. Savjetnica Upravnog suda, Ljerka Morović Pavić, osvrnula se na nedovoljno informiranje prema građanima već u fazi donošenja prostornih planova.

Od gorućih problema, osim manjkave komunikacije između tijela vlasti, novinara i udruga koji iskazuju potrebu javnosti da na vrijeme i potpuno budu informirani i prije nego što dođe do intervencije u okoliš ili do onečišćenja okoliša, tijekom rasprave istaknuta je velika pasivnost od strane tijela vlasti koje formalno ispunjavaju propise informiranja, ali nisu proaktivni. S druge strane javnost nerijetko reagira tek kad je šteta već počinjena.

Sugovornici u raspravi složili su se da je nužna koordinacija između ministarstava, između njih i lokalne uprave, te tješnja suradnja s udrugama i bolji odnos s medijima. Državna tajnica Nike Sudarević istaknula je kako njezino Ministarstvo treba poboljšati praksu i biti aktivnije s izlaskom informacija u javnost te obećala pojačane napore na tom planu. Ravnatelj Turkalj smatra kako bi udruge s ministarstvima i lokalnim tijelima vlasti trebali imati odnos na partnerskoj razini kada se rješavaju konkretni zahvati u okoliš te predložio, za početak, zajedničku kampanju promocije Aarhuške konvencije. Ivo Lučić je predložio formiranje stalnog i neovisnog vijeća za primjenu Aarhuške konvencije, koje bi po pojedinim slučajevima razmatralo kako je proces proveden, jesu li se i na koji način pri donošenju odluka način uvažavali prijedlozi građana, te da mišljenje takvog vijeća bude uvjet za donošenje konačne odluke.

Bilo je riječi i o potrebi uvođenja sustavnog obrazovanja o okolišu i njegovoj zaštiti, budući visokoobrazovne institucije, osim onih usko specijaliziranih ne poznaju takve kolegije niti ih smatraju nužnim, a posljedica toga je nedostatak stručnjaka u ovom multidisciplinarnom području. Prijedlog Lane Ofak da se prevode presude i mišljenja europskih sudova povodom sporova vezanih uz kršenja prava iz Aarhuške konvencije te da se objavljuju na web stranicama Pravosudne akademije i sličnim portalima, koji se bave tom problematikom, ravnatelj Turkalj objeručke je podržao.

Irena Pereša, voditeljica projekta „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana“, a u okviru kojeg je organiziran i ovaj Debatni doručak kao svojevrsna najava međunarodne konferencije koja će se održati u Zagrebu 9. lipnja na istu temu, najavila je web stranicu o Aarhuškoj konvenciji kao informativnog portala Zelene Istre na kojem će se naći sve informacije koje zadiru u područje promjene Aarhuške konvencije, bolje rečeno zaštite okoliša i prava građana da znaju što im se u životnoj sredini događa. Stranica se može posjetiti na http://aarhus.zelena-istra.hr/. S ove produktivne diskusije sudionici su otišli prethodno obećavši komunikaciju među sobom dići za najmanje stepenicu više.