Regionalni skup: 20 godina izbora u Hrvatskoj
Obilježavajući 20. obljetnicu od prvih višestranačkih izbora u Republici Hrvatskoj, GONG je u suradnji s Fakultetom političkih znanosti održao regionalni skup: 20 GODINA IZBORA U HRVATSKOJ
Suradnja GONG-a i Fakulteta političkih znanosti dovela je do posljednjeg u nizu skupova povodom obilježavanja 20 godina parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, ovog puta regionalnog karaktera uz sudjelovanje stručnjaka iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske.
Nazočne je pozdravio dekan Fakulteta političkih znanosti i član Vijeća GONG-a Nenad Zakošek koji je ovog puta bio i u ulozi uvodničara. U svojoj prezentaciji naziva „Izbori i razvoj stranačkog društva u Republici Hrvatskoj„ ukratko je predstavio povijest izbora ukazujući na brojne promjene u izbornim modelima, zakonodavstvu i administraciji. Posebno je istaknuo razdoblje 90-ih godina koje je u cijeloj regiji obilježeno nedostacima u nadzoru izbornog procesa. Nadzora nije bilo ni kada je riječ o financiranju političkih stranaka što se polako mijenja pod utjecajem međunarodne zajednice. Zakošek je upozorio na brojna otvorena pitanja poput pitanja birača iz dijaspore, manjkavih biračkih potpisa, nejednakosti u veličini izbornih jedinica, itd. Zabrinjavajućim smatra i povećanje nepovjerenja građana u političke stranke i institucije te se zalaže za reformu stranačkih lista, predlažući da budu otvorene čime bi se građanima omogućilo iskazivanje njihovih preferencija. Potpredsjednica DIP-a, Aleksandra Jozić - Ileković kratko je predstavila povijest DIP-a, naglašavajući da je Hrvatska odustala od modela prema kojemu je DIP trebao biti stalno i profesionalno tijelo, čime bi službenicima koji su njemu rade to bilo jedino zanimanje te bi se na taj način povećala efikasnost i kvaliteta tog tijela. DIP je dobio nove nadležnosti 2011. godine te je od tada pod njegovim nadležnostima i nadzor nad financiranjem izbornih kampanja i financijskim izvješćima stranaka. Međutim, upozorila je Jozić - Ileković, isto nije bilo popraćeno potrebnim povećanjem personalnog kapaciteta.
Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, Irena Hadžiabdić, predstavila je razvoj izbornog sustava i prateće administracije u BIH koji je jedan od najkompliciranijih u svijetu. Ukazala je na ulogu međunarodne zajednice u provođenju izbora u BIH neposredno nakon rata pa sve do 2001. godina kada po prvi puta organiziranje izbora preuzimanju domaći akteri. Provođenje izbora u BIH nakon rata predstavljalo je veliki izazov te se nailazilo na velike probleme. Irena Hadžiabdić, govoreći o Središnjem izbornom povjerenstvu BIH, smatra da je to tijelo u punoj boljoj poziciji nego slična tijela u regiji, s obzirom da je to tijelo profesionalizirano i ima potrebne kapacitete, ali ima puno veće odgovornosti. Kao glavne probleme u BIH prepoznaje nepoštivanje zakona, nepostojanje mehanizama za poštivanje rokova za uspostavu vlasti, te broj pritužbi pokrenut protiv biračkih odbora.
Vladimir Golati, Transparency International Srbija, nešto je više rekao o problemima i čitavom spletu izbornih prijevara koji su obilježili održavanje izbora u Srbiji od 1990., naglašavajući da se situacija ipak polagano mijenja, najvećim dijelom pod utjecajem EU. Istaknu je neke novine koje će donijeti novi izborni zakon u Srbiji za koje se nada da će rezultirati promjenama u sastavu parlamenta i u odnosima unutar stranaka. Đorđe Vuković, Centar za slobodne izbore i demokraciju Srbija, u svom izlaganju stavio je veći naglasak na zakon o financiranju stranaka za koji se očekuje da će uskoro biti donesen u parlamentu , a koji je rezultat dugotrajnih dogovora i stručnog inputa. Smatra inovacije koje će ovaj zakon uvesti dobrim primjerom uspješnog zakonodavstva i prateće administracije kada je riječ o nadzoru nad financiranjem stranaka. Tako će za njegovu provedbu biti odgovorna Agencija za borbu protiv korupcije koja će imati potrebne instrumenta, ali što je još važnije i potrebna financijska sredstva.
Jurij Toplak, Sveučilište u Mariboru, govorio je o aktualnim izazovima i uspjesima slovenskog izbornog sustava pri čemu se posebno osvrnuo na uspostavljeni mehanizam glasanja namijenjen osobama s invaliditetom koji omogućava samostalno glasanje putem korištenja tehničkih pomagala. Kao postojeće izazove naveo je velik broj biračkih mjesta na razini čitave države, razmatranje pooštravanja uvjeta za kandidiranje te pravila vezana uz izbornu šutnju.
U završnom izlaganju, Zlatko Vujović, Sveučilište u Podgorici, detaljno se kronološki osvrnuo na događanja na političkoj sceni Crne Gore od devedesetih do danas te posebno istaknuo glavne komparativne razlike izbornog sustava Crne Gore u odnosu na ostale države regije. Kao aktualne izazove Vujović je istaknuo rješavanje pitanja modela glasanja manjina u Crnoj Gori kao i neizvjesnosti oko glasanja osoba bez crnogorskog državljanstva upisanih u birački popis.
Kao jedan od zaključaka skupa istaknula se potreba za postizanjem veće demokratičnosti unutar samih političkih stranaka koja se prema mišljenju izlagača ne može postići samo zakonima već su potrebne suštinske reforme i na razini provedbe zakona a posebno u svijesti samih izbornih aktera. Također, potrebna je jača suradnja država u regiji na unaprjeđenju izbornog zakonodavstva jer svaka od zemalja ima slične probleme.