Okrugli stol o Komunikacijskoj strategiji Vlade za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj Uniji

Kako bismo potaknuli raspravu o strategiji komuniciranja o europskim pitanjima, te njenim uspjesima i izazovima, GONG je organizirao okrugli stol o Komunikacijskoj strategiji Vlade RH, koji se održao u utorak, 24. svibnja,
u Hrvatskom saboru gdje je predstavljena analiza navedene strategije.

Na okruglom stolu o Komunikacijskoj strategiji Vlade RH za informiranje hrvatske javnosti o EU i pripremama za članstvo, GONG je predstavioAnalizu navedene strategije koju je izradila Renata Ivanović za potrebe projekta „EU IN FOrum – povećanje razumijevanja procesa integracije i članstva u EU“. Na temelju rezultata istraživanja javnog mijenja o raspoloženju građana prema EU u razdoblju od 2004. do 2011. primijetila je da se zbog nedostatka informacija i sustavnog obrazovanja o EU podrška građana smanjuje. Ključnom se pokazuje uloga medija, posebno javnih, koji imaju i obavezu sustavnije pristupiti ovim temama.

Okrugli stol otvorila je i moderiralaJelena Berković iz GONG-a, koordinatorica projekta kojega GONG provodi u partnerstvu s udrugom Delta iz Rijeke, a sufinancira Europska unija kroz program IPA INFO 2009 Civil Society EU Info s ukupno 69.972,50 €. Projekt je odgovor na nedostatak sustavnog informiranja i obrazovanja te dijaloga i debata o Europskoj uniji, te se ovim okruglim stolom, kojemu je Analiza podloga za raspravu, želi galvanizirati rasprava o načinu na koji se javno komuniciraju teme vezane uz pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. EU na razne načine podupire udruge civilnog društva, istaknula je Avis Beneš, voditeljica EU info centra, dodajući da upravo takve udruge u hrvatskom društvu imaju najviše kredibiliteta za pružanje informacija.

Kako nadležne institucije komuniciraju o EU

Da komunikacija s javnosti o EU nije samo zadaća, nego i brojnih drugih aktera s obzirom da cijelo hrvatsko društvo ulazi u EU, istaknuo je Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije. Pohvalio je rad GONG-a i njegovu suradnju s Ministarstvom dodajući da komunikacija s javnosti o EU treba obuhvaćati opće činjenice o EU i podatke o pregovaračkom procesu te je najavio da će Vlada uskoro prezentirati ključne aspekte koji su ispregovarani. Ujedno je izrazio nadu da će tema EU biti zastupljena u što boljim terminima na javnoj televiziji s obzirom na utjecaj medija u formiranju stava građana.

Vladina Strategija je dobro strukturirana, ali ostaje samo lista prioriteta kojoj nedostaje pripadajući Akcijski plan koji bi operacionalizirao njene ciljeve, istaknuo je pak prof. Damir Grubiša, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, koji je bio član Nacionalnog foruma o Strategiji. Upozorio je da je, zbog nedostatka informacija, kod političara, medija i akademika prisutno nerazumijevanje EU, pa je stoga je potreban proaktivan pristup odgovarajućih institucija za pružanje informacija. Predložio je donošenje Akcijskih planova za skupine definirane Strategijom, te osnivanje timova koji bi bili zaduženi za njihovu koordinaciju te nadzor cijelog procesa od strane nevladinih udruga.

Na povezanost potpore građana ulasku u EU sa suradnjom Hrvatske s Hagom upozorila je Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica Predsjednika Republike. Istaknula je ključnu ulogu javnih medija u informiranju građana o EU, a koji su se pokazali neodgovornima po tom pitanju, te ih je pozvala na stvaranje forme koja će građanima omogućiti da aktivnije sudjeljuju u raspravi te da prošire teme vezane za EU dalje od odnosa EU i Hrvatske.

Daniel Mondekar, saborski zastupnik SDP-a, smatra da je euroskepticizam najvećim dijelom posljedica neinformiranosti te dijeli komunikaciju Vlade s javnosti na razdoblje Ive Sanadera koji je bio ključni komunikator, a koji je koristio EU da opravda pojedine poteze što je rezultiralo rastom euroskeptizima, te na razdoblje Jadranke Kosor kada MVPEI dobiva aktivniju ulogu u komunikaciji o EU. Smatra da komunikacija o EU treba staviti veći naglasak na sadržaje javnih politika EU te da se više pozornosti putem lokalnih medija usmjeri prema poljoprivednicima, mladima, ženama u poduzetništvu, malim gradovima i općinama.

Upozoravajući da manjine kao posebna skupina nisu identificirane Strategijom,Ljubo Manojlović, predsjednik Srpskog demokratskog foruma, istaknuo je da bi se i ta skupina morala ciljano upoznavati s EU.

Na sličan je problem upozorila i Mirjana Juričić, sutkinja Upravnog suda, koja je istaknula nedostatak informacija o reformi upravnog sudstva, ne samo u općoj javnosti, nego i u samom sudstvu. Kako je istaknula, radi se o važnom dijelu pregovora Hrvatske i EU, što će imati posljedice ne samo u svim upravnim procesima, nego i u rješavanju slučajeva zaštite temeljnih ljudskih prava o čemu se sada u javnosti uopće ne govori.

Mediji, posebno javni, trebaju kvalitetnije informirati o „europskim temama“

Ističući nedostatke u kvaliteti obrazovanja novinara za ove teme, što ima posljedice u čestom prenošenju krivih informacija, Sandra Benčić, programska voditeljica Kuće ljudskih prava, istaknula je da je moguće građanima iskomunicirati pregovore s EU i to na način da se prenesu one informacije koje direktno dotiču građane.

Manjak sadržaja o EU na javnoj televiziji posljedica je svrstavanja ove teme u područje vanjske politike, te činjenice da on ne pripada niti jednoj redakciji čime se otežava dobivanje boljih termina, istaknula je Tena Perišin, docentica na FPZG-u i mentorica na HTV-u, te izaslanica v.d. glavne urednice HTV-a gđe Gordane Mrđen. Iako su pozitivne promjene moguće, istaknula je i da bi njihovo usvajanje u programu HTV-a bez prethodnih konstruktivnih rasprava moglo rezultirati emisijama slabe gledanosti.

Kako se „europske teme“ provlače kroz više emisija unutar Informativnog programa Hrvatskog radija, opisao jeMislav Togonal, zamjenik glavnog urednika Informativnog programa Hrvatskog radija. On smatra da je za uspjeh Hrvatskog radija odgovorna njegova forma koja omogućava slušateljima rasprave o temama vezanima uz EU, te argumentirana rasprava koja uključuje goste različitih profila.

Nada Zgrabljić Rotar, predsjednica Programskog vijeća HRT, vjeruje da je uvedeno novo poglavlje donošenjem novog Zakona o HRT za koje vjeruje da će pokazati bolje rezultate. Upozorava da Programsko vijeće ne može vršiti pritisak na urednike po pitanju programa, ali da može razgovarati o preporukama s ovog okruglog stola.

Analizu Komunikacijske strategije Vlade za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo možete preuzetiovdje. ( 277 KB)

Kako poboljšati javnu komunikaciju o Hrvatskoj i Europskoj uniji – preporuke možete preuzetiovdje. ( 173 KB)

Leave a Comment!