Kada bi se Aarhuška konvencija u Hrvatskoj dosljedno provodila, građani bi pravovremeno znali udišu li kancerogene tvari poput benzena iz obližnje tvornice, javnost bi kroz argumentirane rasprave imala priliku promijeniti lokacije odlagališta otpada, asfaltne baze ne bi se gradile u blizini naselja… a to su samo neki od primjera mogućnosti utjecaja građana na zaštitu okoliša uz primjenu Aarhuške konvencije.
O tome je novinarima u utorak, 19. travnja, govorila Lana Ofak, asistentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i jedna od malobrojnih stručnjakinja na području okolišnog prava. Navodeći konkretne primjere govorila je o tome gdje je sve moguće primjenjivati Aarhušku konvenciju u njezina tri ključna stupa.
1. Prvi stup odnosi se na pravo građana na informiranje. To se pravo u brojnim primjerima sustavno krši. Primjerice, građani Slavonskog Broda godinama upozoravaju na zagađenja zbog rafinerije u Bosanskom Brodu, ali nisu mogli navoditi kolika se količina benzena ispušta u zrak, jer sve do nedavno nije bila postavljena stanica za mjerenje benzena, što država bila dužna učiniti. Aarhuška konvencija ima međunarodnu snagu i građanin Hrvatske može se pozivati na nju i u slučajevima kad se izvor onečišćenja nalazi na području druge zemlje.
2. Problem gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji tiče se drugog stupa Aarhuške konvencije, odnosno prava javnosti na sudjelovanje i odlučivanje. Tu građanima nije bilo omogućeno sudjelovanje u donošenju planova gospodarenja otpadom na Hvaru, u Sinju, Starom Gradu, Visu i Vrgorcu.
3. Treći stup Aarhuške konvencije predstavlja pristup pravosuđu prema kojem građani mogu tražiti sudsku zaštitu u slučaju da je ugroženo njihovo pravo da znaju i sudjeluju u odlučivanju. Primjer kršenja ovog dijela Konvencije je izgradnja privremene asfaltne baze u Žminju stotinjak metara udaljene od obiteljskih kuća, a gdje se sudska zaštita pokazala neučinkovitom. Sudska presuda kojom je poništeno rješenje o prihvatljivosti izgradnje te baze za okoliš stigla je pet godina nakon što se asfaltna baza već izgradila te radi već sedmu godinu.
Bilo je riječi i o pozitivnim primjerima. Najsvježiji pomak naprijed u smislu provedbe Aarhuške konvencije je objavljivanje Smjernica za provođenje javne rasprave vezane uz okoliš na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Upravo se ovim problemima bavi projekt ‘’Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana’’ koji je započeo 1. siječnja 2010., s ciljem edukacije novinara, sudaca i odvjetnika o Aarhuškoj konvenciji kao alatu za osnaživanje prava građana da znaju i donose odluke o okolini u kojoj žive. Na taj je način područje Aarhuške konvencije prostor u kojem je i GONG, kroz prizmu pristupa na informiranje, povezan s okolišnim pravom.
Na pitanja novinara o tome kako bi se ''zelene organizacije'' trebale angažirati oko pravne pomoću u vezi okolišnog prava, Lana Ofak je istaknula kako u Hrvatskoj postoji manjak stručnjaka koji se bave tom temom. Udruge nemaju dovoljno financijskog kapaciteta, a i među stručnom javnosti okolišno je pravo premalo zastupljeno. Aarhuška konvencija, iako je stupila na snagu 2007., još uvijek nije zaživjela u primjeni.
Kao poticaj građanima, novinarima, sucima i odvjetnicima, a povodom međunarodne Konferencije koju GONG organizira za 9. lipnja u Zagrebu na temu ‘’Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana’’, izdat će se dvije publikacije: Pravni zbornik, koji će biti dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku, te Priručnik za medije.
