Izmjene ZPPI-a nakon trešnje brda pretvaraju se u miša

Procesu borbe protiv korupcije i jačanja odgovornosti tijela javne vlasti zaprijetilo je vraćanje nekoliko koraka unatrag. Amandmanom na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama, što ga je predložio saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nanijela bi se nepopravljiva šteta duhu zakona, te bi se u potpunosti izigrao smisao promjena.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Procesu borbe protiv korupcije i jačanja odgovornosti tijela javne vlasti zaprijetilo je vraćanje nekoliko koraka unatrag. Amandmanom na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama, što ga je predložio saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nanijela bi se nepopravljiva šteta duhu zakona, te bi se u potpunosti izigrao smisao promjena.

Od predlagatelja promjena ZPPI-a očekivale su se tri ključne promjene: uvođenje testa javnog interesa, uvođenje testa proporcionalnosti te osposobljavanje nezavisnog tijela za nadzor provedbe zakona.

Međutim, amandman saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost predlaže da nitko, pa ni sud, nema pravo provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada neke informacije proglašavaju tajnima. Sukladno Zakonu o tajnosti podataka, naime, informacije postaju nedostupne (tajne, povjerljive i ograničene) ako ih takvima proglase Predsjednik Republike, predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik Vlade, ministri, Glavni državni odvjetnik, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga i čelnici tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, te osobe koje oni za tu svrhu ovlaste, kao i čelnici svih ostalih tijela javne vlasti kojih u Hrvatskoj ima više tisuća.

U praksi, to bi značilo da, kao i dosad, nitko ne bi mogao dovesti u pitanje tajnost ugovora o poslovnoj suradnji državnih tijela s tvrtkom Fimi Media; i dalje bi ostala skrivena ukupna vrijednost ugovora koje s konzultantima sklapa Hrvatska komora medicinskih sestara; tajnima bi ostale i kalkulacije troškova građenja, održavanja i usluga Hrvatskih autocesta. Test javnog interesa i test proporcionalnosti, sukladno tome, ne bi radilo neovisno tijelo ni sud, kako je to predloženo od strane radne grupe, već – sukladno Zakonu o tajnosti podataka – isto tijelo koje je informaciju prethodno klasificiralo stupnjem tajnosti! O učinkovitosti takvog rješenja suvišno je govoriti.

Umjesto da se Zakon o tajnosti podataka i Zakon o informacijskoj sigurnosti, koji su bitni radi poštivanja NATO standarda, usklađuju s promjenama Ustava i Zakona o pravu na pristup informacijama, koji su bitni radi poštivanja temeljnih ljudskih prava, radi se obrnuto!

Stoga, nakon saborske rasprave, a prije glasovanja o Konačnom prijedlogu GONG upozorava javnost i saborske zastupnike da su poboljšanja zakonodavnog okvira potrebna ne radi formalnog zadovoljavanja uvjeta za zatvaranje pregovora s EU, nego prvenstveno zbog vladavine prava i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj.

S poštovanjem,

Sandra Pernar,
izvršna direktorica

Leave a Comment!