ZPPI: bez obzira na napredak, ostaje sumnja u političku volju

Konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama je korak naprijed prema poštivanju ljudskih prava i borbi protiv korupcije, međutim, ostaje sumnja u postojanje stvarne političke volje za neophodnim suštinskim promjenama – ne samo u zakonodavnom okviru, nego i u provedbi zakona i promjenama političke kulture.

Konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama je korak naprijed prema poštivanju ljudskih prava i borbi protiv korupcije, međutim, ostaje sumnja u postojanje stvarne političke volje za neophodnim suštinskim promjenama – ne samo u zakonodavnom okviru, nego i u provedbi zakona i promjenama političke kulture.

Prijedlog jest korak naprijed prvenstveno zbog toga što se donosi u redovitoj, a ne u hitnoj proceduri, te zbog toga što uvažava većinu kritika na aktualni ZPPI koje su godinama isticale organizacije i pojedinci iz civilnog društva, stranaka i institucija.

S druge strane, objašnjenje Vlade da je zbog štednje odustala od prijedloga da za nadzor provedbe zakona ovlasti neovisnog povjerenika, GONG smatra opasnim jer su troškovi i šteta koji proizlaze iz korupcije, neznanja te pada povjerenja građana u institucije države puno skuplji. Uostalom, za kvalitetnu provedbu ZPPI-a te edukaciju tijela nadzora i tijela javne vlasti, bit će potrebno ulaganje u kadrovske i materijalne resurse tijela koje će ga provoditi – Agencije za zaštitu osobnih podataka, a u samom prijedlogu ne precizira se koliko će to ulaganje iznositi.

Uz način financiranja, na percepciju da AZOP kao agencija nije u potpunosti neovisno tijelo utječe i način izbora njegovog čelnika jer, za razliku od pravobranitelja koje imenuje Sabor, čelnika AZOP-a imenuje Sabor na prijedlog Vlade. Iako bi se način izbora čelnika AZOP-a trebao poboljšati istovremeno s izmjenama ZPPI-a, takva se mogućnost najavljuje tek za kraj 2011. godine i to samo zbog potrebe daljnjeg usklađivanja Zakona o zaštiti osobnih podataka sa standardima Europske unije. K tome, izostaje i politička volja za ratificiranjem Konvencije o pravu na pristup službenim dokumentima Vijeća Europe.

Nadalje, posebnu skupinu izazova predstavljaju kaznene i prekršajne odredbe. S obzirom na dosadašnje iskustvo, teško je očekivati da će se promijeniti praksa sustavnog nekažnjavanja tijela koja građanima ne dostavljaju potpune, točne i pravovremene informacije, kao ni izvještaje o provedbi ZPPI-a, koje su bili dužni podnositi nadležnom tijelu – Ministarstvu uprave. Oštećenicima i dalje neće biti jasno što, kako, kome i u kojim rokovima se treba obratiti da bi se provele te prekršajne odredbe.

U odnosu na sudske postupke, ostaje upitna njihova hitnost i cijena. Iako je predviđeno da se ne plaćaju upravne pristojbe, ne predviđa se oslobađanje i od sudskih pristojbi koje su u pravilu mnogostruko veće. Hoće li promjene ubrzati rad Upravnog suda koji sada slučajeve ZPPI-a rješava u roku od šest do osam mjeseci, tek treba vidjeti.

K tome, pristup informaciji moći će se ograničiti čak i ako je ona klasificirana stupnjem tajnosti samo na temelju „općeg akta“, što je protivno Ustavu koji propisuje da se takva ograničenja mogu propisati isključivo zakonom. Ostaje otvoreno i pitanje neusklađenosti Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o tajnosti podataka, prema kojem se definiraju strogi uvjeti i procedure za uvid u klasificirane podatke, pa je nejasno na koji će se način takvi certifikati dodjeljivati nadležnima u AZOP-u, sucima Upravnoga suda i podnositeljima žalbi.

Najviše izazova očekuje se u samoj provedbi zakona s obzirom na nisku razinu povjerenja u institucije i dosadašnje iskustvo koje je, tijekom sedam godina provedbe aktualnog ZPPI-a, pokazalo da što su tijela javne vlasti bolje poznavala taj zakon, to su bila perfidnija u izbjegavanju odgovora – umjesto da poznavanjem zakonskih odredbi povećaju učinkovitost u duhu zakona.

Upravo stoga, GONG će odmah nakon izglasavanja predloženih promjena pojačati intenzitet praćenja provedbe ZPPI-a – kako bi što brže i kvalitetnije utvrdili jesu li uistinu pokrenute suštinske promjene aktualne birokratske igre apsurda ili se promjenama pristupilo formalistički, radi površnog zadovoljavanja uvjeta koje Hrvatskoj predstavlja Europska unija u Poglavlju 23.


Neautorizirani transkript poruka sudionika javne rasprave održane na ovu temu u ponedjeljak, 22. studenog 2010. godine u Hrvatskom saboru, pročitajte ovdje.