Formalni sustav srednjoškolskog obrazovanja ne uspijeva prevenirati neke elemente nedemokratskih, autoritarnih orijentacija te negativnih stavova prema manjinskim društvenim skupinama (nacionalne manjine, seksualne manjine, rod) te bi u srednje škole bilo poželjno uvesti predmet ljudska prava i demokratsko građanstvo kako bi se povećala razina političkog znanja mladih ljudi, istaknuto je na skupu "Politička pismenost kod mladih u Hrvatskoj i stavovi prema EU-u" u organizaciji GONG-a i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Formalni sustav srednjoškolskog obrazovanja ne uspijeva prevenirati neke elemente nedemokratskih, autoritarnih orijentacija te negativnih stavova prema manjinskim društvenim skupinama (nacionalne manjine, seksualne manjine, rod) te bi u srednje škole bilo poželjno uvesti predmet ljudska prava i demokratsko građanstvo kako bi se povećala razina političkog znanja mladih ljudi, istaknuto je danas na skupu"Politička pismenost kod mladih u Hrvatskoj i stavovi prema EU-u" u organizaciji GONG-a i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Politička orijentacija mladih jedan je od velikih misterija koji se u široj javnosti očituje u stereotipima o mladima kao, s jedne strane, nasilnim navijačima i s druge strane studentima/plenumašima – međutim, ovo istraživanje to mijenja, poručio je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti i član Vijeća GONG-a.
Predstavljajući istraživanje o političkim stavovima učenika završnih razreda srednjih škola, provedenom u travnju i svibnju 2010. na 999 ispitanika u 43 srednje škole u Hrvatskoj, Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakultet, također član Vijeća GONG-a, rekao je kako istraživanje pokazuje da formalna politička socijalizacija ne uspijeva 'promovirati' vrijednosti aktivnog građanstva te da postoji razlika u usvojenim stavovima obzirom na tip srednjoškolskog programa (gimnazija, četverogodišnji strukovni i trogodišnji strukovni).
Istaknuo je da, po rezultatima istraživanja, velika većina mladih pokazuje visoku razinu političkog i aktivističkog cinizma, zabrinjavajućim smatra i što 37 posto njih smatra da neke udruge civilnog društva rade protiv Hrvatske. Uz to, zabrinjavajućim drži i to što 47 posto mladih homoseksualizam smatra nekom vrstom bolesti, a njih 40 posto ocjenjuje da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javno nastupanje. Ukazujući na autoritarnost i politički radikalizam kod mladih upozorio je i da 45 posto mladih smatra kako bi neke od sadašnjih političkih stranaka trebalo zakonom zabraniti, dok njih petina ocjenjuje da bi u Hrvatskoj trebalo zabraniti i neke medije. Bagić je kazao da rezultati istraživanja ukazuju i na isključivi etnocentrizam jer 40 posto mladih drži da bi u Hrvatskoj Hrvati trebali imati veća prava od pripadnika drugih naroda, a isti broj ih smatra kako bi Ustavom Hrvatsku trebalo definirati kao nacionalnu državu isključivo hrvatskog naroda.
Govoreći o informiranosti učenika, Bagić je kazao da je najviše srednjoškolaca točno odgovorilo na pitanja kako se zove sadašnji Predsjednik RH (93 posto), kojim skupinama opće pravo glasa daje pravo sudjelovanja na izborima (84 posto) te što podrazumijeva trodioba vlasti u suvremenim demokracijama (70 posto). Mladi u samo 18 posto slučajeva znaju koja stranka ili stranke čine vladajuću većinu u Hrvatskom saboru (više od 40 posto ih misli da su HDZ i SDP u koaliciji), koje organizacije ne pripadaju civilnom društvu zna 15 posto, a kada su održani posljednji parlamentarni izbori zna 14 posto srednjoškolaca.
Predstavljajući istraživanje o očekivanjima i strahovima mladih od ulaska Hrvatske u EU, ravnateljica Instituta za društvena istraživanja Vlasta Ilišin rekla je kako 50 posto srednjoškolaca, naspram njih 49 posto, podržava ulazak Hrvatske u EU. Dodala je da se mladi najviše boje kako će Hrvatska ulaskom u EU izgubiti nacionalni identitet, porast će socioekonomska nesigurnost, a strah ih je i nejednakosti među državama članicama EU. Napominjući kako su stavovi mladih prema EU podložni promjenama Ilišin smatra da na njih snažno utječu politički procesi i dinamika u Hrvatskoj, ali i u EU-u.
U nadi da će potrebe za obrazovanjem za aktivno građanstvo biti prepoznate i u Odboru za ljudska prava i demokratsko građanstvo što ga je Vlada RH nedavno osnovala, Sandra Pernar, izvršna direktorica GONG-a istaknula je preporuke koje proizlaze iz ovog istraživanja: obvezni nastavni predmet Politika i gospodarstvo treba preoblikovati u predmet Ljudska prava i demokratsko građanstvo, razine stečenih kompetencija (s naglaskom na znanja) treba sustavno pratiti, a opseg i dostupnost izvannastavnih dopunskih sadržajatreba širiti. K tome, potrebno je definirati i sustavno razvijati očekivane kompetencije nastavnika za obrazovanje za demokratsko građanstvo, dok u metodici treba poticati kritičko mišljenje, nenasilnu komunikaciju, dijalog, sudjelovanje i suradnju. Općenito gledano, ključno je i da demokratizacija škola zaživi u praksi.
„Iako političari nekad ne slušaju političke analize, budite sigurni da mi u Delegaciji to redovito činimo, štoviše, na tome temeljimo i vlastite strategije“, rekao je Paolo Berizzi,savjetnik u Delegaciji Europske unije u Republici Hrvatskoj.
Istraživanje političke pismenosti i stavova o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji među učenicima završnih razreda srednjih škola, Tabelarni izvještaj, možete preuzeti ovdje. (pdf, 647 KB)
