Prvih godinu dana provedbe Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije – postignuća i izazovi

U suradnji Ureda za udruge Vlade RH, Ministarstva pravosuđa, Transparency International-a i GONG-a, održan je 29. lipnja 2009. godine u Hrvatskom saboru Okrugli stol na temu „Prvih godinu dana provedbe Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije- postignuća i izazovi“. U suradnji Ureda za udruge Vlade RH, Ministarstva pravosuđa, Transparency International-a i GONG-a, održan je 29. lipnja 2009. godine u Hrvatskom saboru Okrugli stol na temu„Prvih godinu dana provedbe Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije- postignuća i izazovi“. Okrugli stol moderirao je g. Nikola Kristić, član Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, a uvodne pozdravne govore održali su dr.sc.. Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge, dr.sc. Ivan Šimonović, ministar pravosuđa, dr.sc. Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, g. Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International Hrvatska, te gđa. Sandra Pernar, predsjednica GONG-a.

Predstojnik Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Igor Vidačak naglasio je da je suradnja s civilnim društvom jedno od temeljnih načela i ciljeva provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije predviđa da se ta suradnja državnih institucija nositelja mjera i organizacija civilnog društva operacionalizira kroz zajedničko praćenje uspješnosti provedbe zacrtanih antikorupcijskih mjera. Ovaj Okrugli stol je nastavak već započetih aktivnosti i uklapa se u namjeru stvaranja poticajnog okruženja za objektivno, nepristrano praćenje provedbe antikorupcijske strategije. Nadalje, gospodin Vidačak je naglasio kako o pitanjima od javnog interesa, odnosno općeg dobra treba otvoreno razgovarati, te je izrazio zahvalnost Ministarstvu pravosuđa, Transparency International-u i GONG-u. Posebno se zahvalio ministru pravosuđa koji je bio glavni poticatelj organizacije ovog Okruglog stola na spremnosti da uvijek razgovara o bitnim pitanjima sa organizacijama civilnog društva.

Ministar pravosuđa dr. sc. Ivan Šimonović istaknuo je kako je godišnjica donošenja Strategije i Akcijskog plana za borbu protiv korupcije prilika za inventuru i kritičko preispitivanje. Naglasio je važnost jačanja pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, prevenciju i represiju korupcije, međuagencijsku i međunarodnu suradnju te jačanje uloge civilnog društva kao ključna područja na koju je usmjerena antikorupcijska politika.

Kao najznačajnije novine u borbi protiv korupcije u proteklih godinu dana koje su potaknute Strategijom i Akcijskim planom istaknuo je donošenje novog Zakona o kaznenom postupku kojim je iz temelja izmijenjen kazneni postupak, izmjene Kaznenog zakona koje se odnose na prošireno oduzimanje imovinske koristi, donošenje izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi koji je sad potpuno usklađen s europskim zakonodavstvom, novi Zakon o koncesijama i Zakon o javno-privatnom partnerstvu, te Zakon o osobnom identifikacijskom kojim će se uz pomoć OIB-a moći otkrivati podrijetlo imovinske koristi pravnih i fizičkih osoba.

Ministar Šimonović naglasio je kako je, osim pravnog, ojačan i institucionalni okvir borbe protiv korupcije tzv. Uskočkom vertikalom. Naime, uz ranije osnovani USKOK, kao specijaliziran dio Državnog odvjetništva, osnovan je Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, te su pri četiri najveća Županijska suda osnovani Sudski odjeli za postupanje u predmetima iz nadležnosti USKOK-a, popularno nazvani Uskočki sudovi. Prvi rezultati takvih promjena su već vidljivi u provedenim akcijama INDEKS I i II, Maestro, Gruntovnica, Dubai, Kormilo, slučajevima Zagorec i Golemović.

No, ministar je istaknuo kako je unatoč dobrim zakonima, ojačanom institucionalnom okviru, te akcijama koje su polučile rezultate, percepcija korupcije od strane građana još uvijek jako visoka. Iako je korupcija u Hrvatskoj manje prisutna nego u nizu drugih europskih država, pa i nekih članica EU, ministar Šimonović je istaknuo da mi možemo i moramo bolje, te da moramo učiniti sve kako bi obračun protiv korupcije bio što učinkovitiji prvenstveno zbog nas samih i zbog budućnosti Hrvatskog društva.

Dr. sc. Željko Jovanović istaknuo je na početku svoga govora dva pitanja: kakva je bila uloga Vijeća kojim je predsjedavao, te što treba, po njegovom mišljenju, promijeniti ili dodatno učiniti u borbi protiv korupcije. Naglasio je da bi Strategija i pripadajući Akcijski Plan trebali dovesti do jačanja odgovarajućeg i učinkovitijeg institucionalnog i pravnog okvira kao presudnog uvjeta čime bi i povjerenje građana trebalo rasti, a samim time bi se i percepcija korupcije trebala smanjiti. Ti rezultati trebali bi se vidjeti i u povećanom broju pravomoćno osuđujućih presuda za koruptivna djela. Istaknuo je zadovoljstvo provedbom Akcijskog plana, ali ne i rezultatima. Naime, Od 195 mjera Akcijskog plana provedene su gotovo sve, odnosno njih oko 80%. Međutim, to nije rezultiralo glavnim ciljem povećanja povjerenja građana u sustav i većim brojem procesuiranih i pravomoćno osuđenih za koruptivna djela. Ističe kako vjera građana u pomake u borbi protiv korupcije nije ništa veća u odnosu na prošlu godinu, iako na papiru sve izgleda dobro.
.
Nadalje, gospodin Jovanović napominje kako su Strategija i Akcijski plan nesumnjivo dobri što je potvrdila i Europska Komisija. Provedba je gotovo 100%, ali nas rezultati ni u kom slučaju ne smiju zadovoljiti. Istaknuo je kako Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije dobro surađuje sa svim nadležnim ministarstvima, te posebno dobru suradnju sa državnom tajnicom u Ministarstvu pravosuđa, gospođom Marinom Dujmović Vuković koja je prisutna na svim sjednicama Nacionalnog vijeća i pomaže u realizaciji. Nadalje ističe jako dobru suradnju sa nevladinim sektorom, posebice sa International Transparency-iem i udrugom GONG. Prema mišljenju gospodina Jovanovića. potrebno je krenuti u izradu novog Akcijskog plana za 2010. godinu pri čemu poseban naglasak treba staviti na političku volju. Također važnim ističe osnivanje Državne agencije za suzbijanje korupcije koja bi bila neovisno tijelo, a čijeg bi ravnatelja predložio predsjednik RH te bi mu Sabor RH izglasao povjerenje.

Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency International Hrvatske,istaknuo je kako je Indeks percepcije korupcije za Hrvatsku sve bolji iz godine u godinu i da se nada da ćemo uskoro dobiti prolaznu ocjenu. Nadalje, barometar korupcije za 2009. pokazuje da je prema mišljenju građana u Hrvatskoj najkorumpiranije pravosuđe s ocjenom 4,4. Slijede državne službe i privatni sektor s ocjenom 4,2, a nakon njih predstavnička tijela i političke stranke koji su dobili ocjenu 4,1. Građani smatraju da su mediji najmanje korumpirani; njihova ocjena iznosi 3,7. Gospodin Petrović istaknuo je kako su dvije stvari uvijek konstantne kad je riječ o korupciji: prvo, nitko je nikada neće iskorijeniti i drugo, nitko ju ne može izmjeriti. No, naglasio je kako ipak postoji korelacija između kvalitete života i razine korupcije u jednoj zemlji, te ako ju već ne možemo izmjeriti možemo ocijeniti gdje korupcije ima više, a gdje manje. Iz takvih analiza proizlazi zaključak kako je u zemljama s više korupcije ujedno i lošiji standard, te obratno. Na kraju govora gospodin Petrović je istaknuo želju za društvom u kojem korupcija neće predstavljati problem.

Sandra Pernar, predsjednica GONG-a, se na početku svoga govora zahvalila Uredu za udruge RH i Ministarstvu pravosuđa na organizaciji okruglog stola u suradnji sa organizacijama civilnog društva što je jedan od očitih primjera dobre suradnje s organizacijama civilnog društva. S druge strane, predsjednica je istaknula nedovoljnu suradnju s civilnim društvom u realizaciji različitih aspekata Akcijskog plana. Naime, ne izvršavaju se primjena nadzora i ocjene učinaka, odnosno primjene pojedinih propisa. Nakon Okruglog stola održanog krajem 2008. godine udruga GONG je izradila analizu iz koje su istaknute potreba sustavne suradnje s civilnim društvom i razrada sistema evaluacije izvršenja mjera.

Gospođa Pernar ističe kako se, gledajući unazad šest mjeseci od zadnjeg održanog Okruglog stola, ne može govoriti o značajnim promjenama, odnosno kako ih ona osobno ne vidi. Naime, javnosti nisu poznati učinci mjera, a iz izvješća se ne može utvrditi točna ocjena provedbe antikorupcijskih mjera. Razlog tome je što za navedene mjere nisu provedeni nadzor i ocjena. Naglašava kako su podizanje javne svijesti o problemu korupcije te promjena u načinu razmišljanja jako važan dio antikorupcijskih mjera. U edukacijskoj kampanji o podizanju svijesti o važnosti suzbijanja korupcije izostala je potpuna suradnja s organizacijama civilnog društva. Organizacije civilnog društva nisu bile uključene u pripremu koncepta kampanje i upravo zbog nezadovoljstva s konceptom jedan dio njih odlučio je ne sudjelovati u samoj kampanji. Gospođa Pernar nadalje je istaknula kako se u konačnici javna svijest o štetnosti korupcije najbolje postiže donošenjem kvalitetnih zakona, njihovom kvalitetnom provedbom, te poštivanjem zakona i demokratskih načela dobrog upravljanja od strane svih građana, a posebno od strane osoba na vodećim političkim pozicijama koji bi ujedno trebali biti uzori svojim ponašanjem. Prema mišljenju gospođe Pernar, kvaliteti zakona i propisa pridonosi i uključivanje civilnog društva u procesu njihove izrade, pri čemu civilno društvo također igra važnu ulogu u praćenju njihove provedbe.
Na kraju govora gospođa Pernar istaknula je kako bi prvenstveni cilj trebao biti kvalitetno provođenje antikorupcijskih mjera čemu svakako pridonosi uključenje svih zainteresiranih sudionika u čitav proces, od oblikovanja mjera pa sve do njihove provedbe.

Nakon uvodnih izlaganja uvaženih predstavnika slijedila je tematska rasprava nazočnih sudionika u kojoj su sudjelovali predstavnici pravosudnih tijela, medija i građanskih udruga, odnosno državna tajnica ministarstva pravosuđa gospođa Marina Dujmović Vuković, načelnik Sektora za suzbijanje korupcije g. Davor Dubravica, sudac g. Dražen Tripalo iz Udruge sudaca Hrvatske, gđa. Nataša Đurović iz USKOK-a, gđa. Helena Puljiz novinarka, gđa. Vesna Balenović, predsjednica udruge „Zviždač“, gđa. Mensura Dražić, Koalicija udruga u zdravstvu i dr.

Prva je svoje dojmove iznijela gospođa Vesna Balenović. Podržala je skup te istaknula kako se udruga „Zviždač“ aktivno uključuje u borbu protiv korupcije. Nadalje, negativno je ocijenila opću situaciju vezanu za korupciju u Hrvatskoj. Tvrdi da je politika apsolutno korumpirana te kako je najveći problem to što izvršna vlast paralizira sudbenu. Referirala se na svoj slučaj te istaknula kako sudbena vlast nije samostalna već dobiva naredbe. Gđa. Balenović je istaknula kako, neovisno o tome tko je na vlasti, ona još nije uspjela riješiti svoj slučaj koji se povlači po sudu već 9 godina, te smatra kako su ključ svega političke stranke. Nadalje ističe kako se udruga Zviždac uhvatila u koštac s korupcijom i u godinu dana postojanja riješila 20 predmeta. Za kraj, gospođa Balenović je naglasila kako nemamo Zakon o zaštiti zviždača te da bi se država trebala sustavno baviti i štititi zviždače.

Gospođa Helena Puljiz je u ime Hrvatskog novinarskog društva istaknula kako joj je drago što je novinarstvo dobilo najnižu ocjenu od svih područja zahvaćenih korupcijom no kako je svjesna da i u novinarstvu korupcija postoji. Nadalje, ustvrdila je kako su novinari suočeni s antidemokratskim pokušajem da se kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku novinare zaustavi u obavljanju posla ”čuvara demokracije”. Smatra kako je Ministarstvo pravosuđa napravilo zakon koji je dobar za građane, te slobodu medija i novinara, ali je izrazila nezadovoljstvo s amandmanom koji je predložio gospodin Šeks, a kojim bi se novinarima zabranilo izvještavanje o kaznenim postupcima. Također, spomenuti amandman omogućava i kazneni progon novinara u slučaju njihovog izvještavanja o kaznenim postupcima. Gospođa Puljiz je naglasila kako je to protivno univerzalnim principima slobode medija i u sukobu s ulogom medija u kontroli politike. Naime, ako novinari ne budu imali instrumentarij koji im omogućuje da pišu o kaznenim postupcima i da koriste svoju ulogu kontrolora, te ako nitko upućen u istragu ne bude o njoj govorio tada će zaštite izvora, sloboda i demokracija biti dovedeni u pitanje, smatra gospođa Puljiz. Naglasila je kako je važno spomenuti da su u mnogo prijašnjih slučajeva novinari ukazali na greške u istrazi zbog čega su mnoga suđenja bila ponovljena. Kako možemo biti sigurni da će proces biti vođen onako kako treba ako nema javne kontrole, pita gospođa. Puljiz. Nadalje vezano za korupciju u novinarstvu, gospođa Puljiz smatra kako nisu krivi novinari već vlasnici novina. Ističe kako ne postoje odredbe o transparentnosti vlasništva. Vlasnici medija trebali bi biti poznati javnosti, te bi morali prijavljivati vlasništvo imenom i prezimenom. Također bi trebali biti dužni objavljivati svoje tiraže jer, ističe gospođa Puljitz, tu govorimo o velikom biznisu gdje se vrti veliki novac. Isto tako smatra ključnim donošenje Zakona o zviždačima te ističe kako bi porezne kartice ključnih ljudi na najvišim položajima te njihovih obitelji trebale biti javno dostupne jer se ipak radi o ljudima koji imaju dodira sa 120 milijarde kuna državnog proračuna.

Gospođa Vanja Škorić, pravna savjetnica u GONG-u je, u početku svog govora istaknula kako se slaže s gospodinom Šimonovićem u tome da Akcijski plan i tablica izvršenja Akcijskog plana ne trebali biti lista formalnih obaveza koju šaljemo u Bruxelles isključivo radi zadovoljenja Europske komisije. Smatra kako treba biti precizniji u definiranju mjera ali i u definiranju toga što znači da je mjera izvršena. Predlaže da se za 2010. godinu jezično redefiniraju neke od mjera predviđene Akcijskim planom radi njihova gramatičkog i smislenog unapređenja kako ne bi bile svrha same sebi s obzirom da je njihova prava svrha ono što dolazi nakon definiranja pojedine mjere. Ne smije se napisati kako je mjera izvršena ako nije jer se time narušava kredibilitet. Gospođa Škorić smatra kako je jedno od važnijih pitanja kako uvesti ocjenu učinka mjere odnosno evaluacije.

Državna tajnica u ministarstvu pravosuđa gospođa Marina Dujmović Vuković govorila je o samoj izradi Strategije i Akcijskog plana suzbijanja korupcije. U vrijeme izrade Strategije i Akcijskog plana kontaktiralo se sa civilnim društvom. Strategija i akcijski plan bili su objavljeni na internetu, te su dobivene primjedbe koje su uvrštene u završne materijale. Sada se završava Izvješće nakon godine dana i već se krenulo s procjenama i oblikovanjem novih mjera. Gospođa Dujmović-Vuković je naglasila kako sva nadležna tijela ne daju plošno izvješće koje govori „izvršili smo“ ili „nismo izvršili mjeru“ već cijeli materijal, odnosno što su napravili, te kako je mjera implementirana. Te podatke šalju Sektoru za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa. No, to se sve ne može staviti u tablicu koja bi trebala biti brzi i kratki pregled onoga što je napravljeno. Sva tijela obvezna su napraviti analizu procjene korupcijskih rizika i to će biti jedan od načina na koji će se oblikovati buduće mjere kada se revidira ovaj Akcijski plan, istaknula je u svom govoru državna tajnica gđa Dujmović Vuković.

Načelnik Sektora za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa gospodin Davor Dubravica na početku svog govora zahvalio se kolegicama iz GONG-a na dobronamjernim kritikama. Istaknuo je kako su monitoring tablice radne tablice koje se ažuriraju svakodnevno i stoga nisu konačne te da Sektor za suzbijanje korupcije stalno potiče nositelje mjera na ažuriranje podataka. Gospodin Dubravica istaknuo je kako su tablice akcijskog plana javno objavljene na web stranci antikorupcija.hr kako bi bile dostupne javnosti, medijima i civilnim udrugama između ostalog i iz razloga da se daju kritike. Naveo je kako je u prvoj fazi rada stranica www.antikorupcija.hr zamišljena kao jednostavna abeceda antikorupcije, dakle stranica koja nije rađena za stručnjake i profesore koji znaju gdje mogu naći takve podatke već za najšire građanstvo. Gospodin Dubravica slaže se da je potrebna dublja analiza učinka mjera, te ističe kako je prošlo godina dana od početka provođenja Akcijskog plana što je jedno normalno vrijeme za uočavanje prvih učinaka Akcijskog plana. U suradnji sa svim nositeljima mjera izradit će se analiza na kojoj se već počelo raditi. Napomenuo je da je dosta mjera radi mjerljivosti označeno kvartalima ali da i za velik broj njih izvršenje ne završava sa krajem kvartala te da se te mjere nastavljaju trajno provoditi. Za kraj, gospodin Dubravica je istaknuo kako će kritike dobro doći, a sva daljnja ažuriranja Akcijskog plana objavljivat će se na stranici antikorupcija.hr.

Na početku svog govora gospođa Nataša Đurović, zamjenica ravnatelja USKOK-a, istaknula je kako je otvoreno puno pitanja i tema no ona će se osvrnuti na percepciju korupcije u pravosuđu od strane građana. Ističe kako je DORH kao kazneno tijelo progona dužno pokrenuti kazneni postupak u svim onim slučajevima u kojima se utvrdi osnovana sumnja da je neka osoba počinila kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti. Što se tiče kaznenih prijava na području pravosuđa, odnosno sudaca i državnih odvjetnika, DORH ih puno prima i stoga je napravio analizu odluka spomenutih kaznenih prijavama gdje se pokazalo kako je velika većina riješena donošenjem rješenja o odbačaju. No, i to je jedna od redovnih odluka koje se donose jer se ne mogu sve prijave procesuirati. Analiza je pokazala kako prijave podnose većinom stranke u sudskim i upravnim postupcima koje su uglavnom nezadovoljne odlukama službenih osoba. Znatan je broj prijava zbog izraženih pravnih stavova sudaca i državnih odvjetnika, a nailazi se samo na paušalne tvrdnje koje govore da je službena osoba počinila kazneno djelo jer nije donijela odluku za koju stranka procjenjuje da je treba biti donesena. Često u tim prijavama nema detaljnih pravih dokaza, već samo tvrdnje da je to sigurno sve zbog korupcije te stoga, kako ističe gospođa Đurović, nema osnove za sumnju. No, to ne znači da je pravosuđe imuno na korupciju. Inače, prva pravomoćna presuda u nadležnosti USKOK-a u sferi korupcije zbog primanja mita bila je protiv jednog istražnog suca u Karlovcu. Također, gospođa Đurović je istaknula kako podaci iz 2008. godine pokazuju da je u toj godini pokrenuto više kaznenih postupaka protiv pravosudnih dužnosnika u kojima se radi o zloupotrebi ovlasti i položaja, te nekim drugim koruptivnim kaznenim djelima. No, naglašava kako trebamo pričekati donošenje pravomoćne sudske odluke u svim ovim postupcima te kako bi svi trebali voditi računa o presumpciji nevinosti pa tako i stranka u postupku, što značiti da se nitko ne može smatrati krivim dok to nije utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom.

Gospodin Dražen Tripalo, sudac Vrhovnog suda i član Udruge sudaca Hrvatske, osvrnuo se na istraživanje Transparency International Hrvatske i na njihov barometar korupcije, odnosno na dio koji se odnosi na pravosuđe. Naglašava kako je ocjena poražavajuća, pogotovo obzirom na pomake koje on osobno uočava. Smatra kako su to veliki koraci koji nisu dovoljno registrirani niti vrednovani u javnosti. Nadalje, gospodin Tripalo uočava da se iz prezentacije ne može razaznati koliko povjerenja ili nepovjerenja uživa samo sudstvo jer pravosuđe je neodređen, odnosno vrlo širok pojam. Niti kroz anketu koja je bila podloga za ovo istraživanje pojam nije dovoljno razrađeno na način da je moguće ispitanicima sugerirati na što se to pitanje odnosi. Smatra da je i gospodin Petrović svjestan određenog miješanja pojmova. Nije jasno, obrazložio je gospodin Tripalo, zašto u toj anketi nije točno razgraničeno na što se povjerenje građana odnosi: na sudsku, izvršnu ili zakonodavnu vlast. Jasno je da je to globalna anketa koja mora imati ujednačenu metodologiju radi kasnijih kompariranja podataka, ali isto tako je poznata činjenica da je svugdje prisutna trodioba vlasti na sudsku, izvršnu i zakonodavnu te bi anketa trebala slijediti tu trodiobu i pokušati dati točan odgovor u koji dio vlasti građani imaju povjerenje i u kojem stupnju. Gospodin Tripalo podržava u ime Udruge sudaca Hrvatske preciziranje propisa koji se odnosi na imovinske kartice sudaca. Smatra da je potrebno propise pooštriti i popraviti jer su postojeći dosta općeniti i nedovoljni za pravilnu kontrolu i ispitivanje eventualne korupcije. No isto tako smatra i da se treba doskočiti pukom senzacionalizmu kod objavljivanja nekih podataka koji zasigurno neće pripomoći u borbi protiv korupcije.

Zaključno je dr. sc. Vidačak naveo kako je održavanje ovakvog okruglog stola korisnog, da se stvara sve više i više prostora za otvoreni dijalog s udrugama civilnog društva, naveo kako će se slični skupovi održavati i u budućnosti te zahvalio svim prisutnima na sudjelovanju.

(preuzeto s www.antikorupcija.hr)