Zašto je dobro upravljanje važno za Hrvatsku?

Premda ne postoji jedinstvena definicija dobrog upravljanja, načela na kojima dobro upravljanje počiva identična su u javnom, poslovnom i neprofitnom sektoru. Riječ je o odgovornosti (spram građana, zajednice, okoliša, radnika…), transparentnosti djelovanja (u cilju podizanja povjerenja, bilo građana, bilo investitora), upravljanju u skladu s potrebama šire zajednice (radnika, okoliša, građana…), koherentnosti u poslovanju ili obavljanju javnoga posla, te usmjerenosti na učinkovitost, djelotvornost i ekonomsku održivost svake pojedine aktivnosti.

Dobro upravljanje se na globalnoj razini promiče kao odgovor na rasprostranjenost lošeg upravljanja u svim sektorima, posebice kroničnih problema kao što su proizvoljno donošenje politike, neodgovorna birokracija, neprovođeni ili nepravedni pravni sustavi, zloporaba izvršnih ovlasti, građansko društvo isključeno iz javnog života i raširena korupcija. Tako je dobro upravljanje integrirano u programe i politike koje promiču međunarodne institucije poput OECD-a, UNDP-a, Svjetske banke i Europske komisije. 

Značaj dobrog upravljanja unutar hrvatskog javnoga sektora povezan je s dva vitalna cilja hrvatskog društva – stvaranjem pretpostavki za održivi socio-ekonomski razvoj te s dubinskom demokratizacijom. Učinkovitost, djelotvornost i ekonomska opravdanost aktivnosti koje provode tijela javne vlasti smanjuju troškove poslovanja javnog sektora i približavaju Hrvatsku načinima upravljanja javnim sektorom kakvo se primjenjuje unutar zemalja Europske unije. Istovremeno, omogućuje javnoj upravi u Hrvatskoj da se pripremi za proces integracije u tzv. «europski administrativni prostor» te buduće aktivno i smisleno sudjelovanje u kreiranju i donošenju javnih politika unutar Europske unije. 

Primjena načela dobrog upravljanja koja se odnose na transparentnost i odgovornost u radu javne uprave spram građana ključna je poluga prevladavanja «krize demokracije» i «demokratskog deficita», iskazanog u sve većem nepovjerenju hrvatskih građana u institucije demokratske vlasti i, sukladno tome, u sve većoj apatiji prema bilo kojem obliku političke participacije. Hrvatskim je građanima očigledno izuzetno stalo do dobrog upravljanja javnim sektorom, o čemu svjedoče burne javne rasprave o kvaliteti i brzini aktualnih reformi javne uprave (npr. zemljišnih knjiga, pravosuđa) ili pak o problemima u provedbi zakona o pravu na pristup informacijama. 

Dobro upravljanje unutar organizacija civilnog društva od presudne je važnosti za uvjerljivost građanskih inicijativa koje od javnih institucija ili pak korporacija zahtijevaju transparentnost, poštenje i odgovornost. Primjenom načela dobrog upravljanja udruge stječu legitimitet za svoj daljnji rad, kako unutar donatorske zajednice, tako i među građanima i javnosti, gdje još uvijek postoji niz sumnji i nepoznanica vezanih uz građansko samoorganiziranje u demokratskom društvu. Dobro upravljanje u organizacijama civilnog društva može pozitivno utjecati na spremnost građana za uključivanje u rad udruga i utjecaj na političke procese unutar svojih zajednica.

Dobro upravljanje unutar poslovnog sektora omogućava lakše ostvarivanje njihovog primarnog cilja – stvaranja profita – povećanjem učinkovitosti i ekonomske opravdanosti poslovanja. Povećanje transparentnosti i društveno odgovorno poslovanje pridonosi pozitivnoj reputaciji poduzeća i poslovnog sektora u cjelini, čime se stječe i veća sklonost domaćih i stranih investitora k ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, što je pak preduvjet konkurentnosti, a time i povećanja životnog standarda građana Hrvatske.

Leave a Comment!