Prenosimo intervju s Joškom Bellottijem, voditeljem Regionalnog ureda GONG-a u Zadru, objavljen na zadarskom internet portalu - eZadar. Joško govori o radu GONG-a, civilnom društvu u Zadru te predstojećim lokalnim izborima.
eZadar: Recite nam kako ste dospjeli u GONG?
JB:Pa evo, imam 26 godina, uskoro 27, i za GONG sam honorarčio i volontirao od desetog mjeseca 2006. godine. U regionalnom uredu sam startao sa radom početkom prošlog mjeseca. Ako je ikome bitan info o formalnom obrazovanju – diplomirani sam novinar, a za koji mjesec nadam se i diplomirani politolog te inžinjer informatike.
eZadar: Otkad postoji ured u Zadru i gdje se nalazi?
JB:Regionalni ured u Zadru postoji od 1999. godine. U početku se nalazio na adresi Špire Brusine 8, ali je prošle godine preseljen na novu adresu – Federica Grisogona 17 (nasuprot dječjeg vrtića).
eZadar: Za neupućene, što je GONG i što radi?
JB: GONG je nestranačka udruga građana nastala 1997. godine. Prva asocijacija koju većina dobije pri spomenu GONG-a je promatranje izbora. Iako je to bitna stavka, riječ je tek o dijelu onoga čime se GONG bavi. Udruga provodi niz drugih akcija kojima se nastoji motivirati građane na snažniji angažman u političkoj sferi, kao i na opsežnije informiranje o samim političkim procesima.
Osim toga, GONG se bavi i istraživanjem državnih institucija i zakona, educiranjem građana, suradnjom sa drugim inicijativama i udrugama te ostalim projektima o kojima se detaljnije govori na službenom web-u (www.gong.hr) i u godišnjim izvještajima.
Kao dio NGO sektora, GONG ovisi o donacijama i sredstvima koje osigurava preko natječaja za projekte. Kako nije rijetkost da su građani sumnjičavi prema udrugama, bitno je naglasiti da je i financijski dio cijele priče o GONG-a dostupan na službenim stranicama.
eZadar: Na čemu GONG radi u zadnje vrijeme?
JB: Upravo je krenuo poprilično opsežan projekt koji istražuje transparentnost lokalnih institucija pod nazivom LOTUS kojeg GONG provodi sa Udrugom građana kao partnerom.
Osim toga, u punom pogonu je i istraživanje Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i projekt Radio GONG koji se može čuti i na postajama u Zadarskoj županiji.
Nedavno je suradnja Zelene akcije, Zelene Istre, Tranparency Int. Hrvatska i GONG-a, dovela do predaje prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o igralištima za golf Ustavnom sudu, o čemu se može čitati na web-ovima svih navedenih udruga.
Osim toga, predstavnici GONG-a surađivali su na inicijativama i raspravama oko novog Zakona o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, kao i projekta Pravo novinara na pristup informacijama kojeg vodi Udruga za nezavisnu medijsku kulturu u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom.
eZadar: To su nacionalni projekti, a u našoj regiji?
JB: Prošli mjesec je u srednjim školama Zadarske i Šibensko-kninske županije odrađen dalmatinski dio radionica pod nazivom Prvi put biram, što je bila osma godina održavanja tog projekta.
Uskoro bi trebala krenuti i treća “sezona” srednjoškolskih radionica pod nazivom Europa u razredu.
Cilj tog projekta nije pokušaj proguravanja političkih opcija koje su za ili protiv Unije, nego poticanje mladih na izlazak iz političke apatije i veću aktivaciju oko realnosti koju EU predstavlja, bez obzira da li govorimo o samostalnom informiranju, zaključivanju ili djelovanju.
Veći angažman građanki i građana naoružanih kritičkim promišljanjem prema kasti vladavine i upravljanja je ključan ako želimo stvoriti pravi pritisak odozdo i krenuti prema nekakvom napretku.
eZadar: Kako se GONG priprema za lokalne izbore?
JB:Kao i za sve dosadašnje izbore, promatrat će se cijeloukupni izborni proces – dakle, predizborno razdoblje i sam izborni dan, s time da će tijekom predizbornog razdoblja naglasak biti na financiranju kampanja.
Uz promatranje, GONG će izrađivati i edukativne materijale u obliku vodiča kroz izbore za kandidate, birače i promatrače. Vodič za kandidate biti će objavljen već ovog tjedna na službenim stranicama. Inače, brošura Neka se i glas građana čuje i u lokalnoj zajednici sa novim sadržajem vezanim uz lokalne izbore se već nalazi na web-u, kao i vijesti o izborima.
Za izborni dan planira se oko 50 mobilnih timova koji će biti raspoređeni širom Hrvatske te trenutno nedefiniran broj stalnih promatrača u pojedinim mjestima za koje se ocijeni da postoji potreba za pojačanim promatranjem. Stalni promatrači će biti regrutirani uz suradnju i pomoć lokalnih udruga.
eZadar: Civilno društvo u Zadru, ocjena stanja?
JB:Nekako imam subjektivni dojam da se situacija polako poboljšava, iako normalno – uvijek može bolje. Što se tiče udruga koje promiču kulturne inicijative, jako mi je drago da Šigureca gura svoj program i uspijeva u tome. Isto tako, mislim da su i ZVUK i Zadar snova napravili odlične stvari.
Ali udruge sigurno mogu više koristi izvući od bolje suradnje. Svatko ima slobodu da gradi svoju priču u pružanju dodatnog sadržaja gradu, ali isto tako povezivanje može puno pomoći, bilo da se surađuje oko dijeljenja volontera, prostora ili zajedničkih akcija.
eZadar: Osim udruga? Aktivizam?
JB: Možda i Zadru nedostaje više aktivista vezanih uz toliko spominjanu političku sferu, tj. uz nešto što se ne tiče isključivo kulture, a vezano je za ravnopravnost, radnička prava, toleranciju, seksualne identitete, alternativne stilove života i političke ideologije, političko obrazovanje i osvješćivanje, humanizam, kritiku patrijarhata i sadašnjeg sustava, položaj žena, aktiviranje studenata i mladih i tako dalje.
Prošli vikend su Tara centar i ZMAG organizirali u Zadru interesantno predavanje i tečaj o Permakulturi, mislim da takvih događanja treba biti sve više.
Osobno bih volio veću vidljivost svih inicijativa koje u Zadru žele stvoriti progresivnu i tolerantnu sredinu te žele pružiti priliku za informiranje o drugačijem načinu organiziranja društva. Jednostavno rečeno, predavanja, biciklijada i svih drugih akcija/događaja nikad previše.
eZadar: Volontiranje se kod nas dovoljno ne prepoznaje i cijeni?
JB:Stav prema volontiranju u cijeloj zemlji, a isto tako i u Zadru predstavlja problem. Stječe se dojam da se volonterstvo ne shvaća kao društveno korisna i potencijalno altruistička djelatnost nego kao najobičnije gubljenje vremena kojim se bave budale koje nemaju korisnog posla, čisto zato jer iz toga ne istiskuju materijalnu korist, koja je na isforsiran pragmatično-racionalan način postala nit vodilja u društvu.
Prigovara se i da udruga ima previše i da je opet riječ o zgubidanima koji nalaze kreativne načine da cijede novce od države. Možda nije poznato da velikim, ako ne i najvećim, dijelom među registrirane udruge spadaju sportski klubovi i razna kulturna udruženja poput npr. klapa.
Što se tiče inicijativa druge prirode na koje sam se prije osvrnuo, potrebno je da javnost shvati kako je tu riječ o volonterima i mladim ljudima koji imaju druge obaveze uz volonterski rad, bilo da je riječ o školama, fakultetima ili poslovima. Takve akcije općenito daju rezultate koji dolaze sporo zbog manjka vremena i ljudstva.
Zato je bitno da se u cijeloj zemlji promijeni slika koju ima volonterstvo te da se u takav vid aktivnosti uključi što više ljudi, svatko prema svojim interesima. Promijene uvijek dolaze od nas samih.
Novi izborni zakon neće znatno doprinijeti demokratizaciji
eZadar: Novi izborni zakon, više ili manje demokracije?
JB:Žao mi je što moram pribjeći mudrovanju, ali na ovo mogu odgovoriti samo preko recikliranja isključivo osobnog stava da živimo u svijetu fiktivne demokracije koji se okreće oko vladavine razno-raznih samoprozvanih “elita” u realnim ulogama oligarhija, sa istinskom demokracijom u političkom i ekonomskom pogledu van dosega drugih. Sa tog stajališta svi zakoni nastaju i pokušavaju se provoditi unutar postojećeg socijalnog ustroja na koje je cijelo čovječanstvo osuđeno, a riječ je o sustavu utemeljenom na konkurenciji, umjesto na kooperaciji, u kojem hijerarhija i kapital vode glavnu riječ. Dakle, o pravoj demokraciji tu ne možemo govoriti, nego samo o dozvoljenoj razini nekakvog ventiliranja demokratičnosti.
Unutar dozvoljene razine - hrvatska politička svakodnevnica postaje sve više amerikanizirana što je i pokazala kampanja tijekom prošlih parlamentarnih izbora, u kojoj su bili važniji Milanovićevo odijelo, onaj nogometaš (i njegov brat također), kao i ostali primjeri zatupljivanja biračkog tijela, nauštrb konkretnih programa stranaka i edukacije birača.
Chomsky za američki sustav kaže da je jednostranački, sa dva lica iste stranke koja se sporadično izmjenjuju, a donekle gledano – takve karakteristike se javljaju i u Hrvatskoj, nadodamo li i pokoju koalicijsku udavaču koji dinamično mijenja prosce u postizbornom periodu. Kao što je Hrvoje Jurić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta lijepo rekao u izjavi za H-alter nakon parlamentarnih izbora - obnašanje čelnih političkih funkcija nije ništa više od pukog vladanja aktualne aktivne političke garniture nad vječno pasivnim građanima.
Slična situacija nas čeka i u lokalnim izborima. Za početak, niti se itko iz vlasti potrudio objasniti građanstvu kakve konkretne promjene dolaze sa novim izborima i koje će biti ovlasti novoizabranih izvršioca na lokalnim funkcijama, a niti je prevelik dio građanstva odlučio da ih takvo nešto treba zanimati. Ako poslušamo upozorenje Josipa Kregara, dekana pravnog faksa u Zagrebu – ovlasti novoizabranih tijela u Zakonu nisu niti jasno određena, te je potrebno izmijeniti i dopuniti čak 14 drugih zakona ili nas čekaju konflikti u lokalnoj vlast i načelnici koje će biti jako teško smijeniti.
Sasvim razumljivo, u izbore se ne kreće sa riješenom i točno postavljenom situacijom koja je jasno prezentirana građanima, nego navrat-nanos, što predstavlja dodatno zatupljivanje i doprinos pasivizaciji birača jer građani ne znaju za što zapravo glasuju, a to bi moglo pridodati i inače ne toliko sjajnom odazivu na lokalnim izborima. Osim toga, na istim izborima ćemo vidjeti lokalne kadrove dobro poznatih stranaka koje zasad nisu pružile previše razloga za oduševljenje, uz nadodanu direktnu tajkunizaciju izbornog prostora, u kojem će lokalni velmože pokušati dodatnim prestižem prikriti prave činjenice iz svoje poslovne biografije.
Naša zemlja ima sve više problema sa medijskim slobodama, sudeći po gašenju Ferala, čistkama na HTV-u i ocjeni mnogih novinara, kao i nemoguće uvjete Zakona o referendumu što je pokazala akcija NATO na referendum pa ostaje zaključak da u Hrvatskoj niti ventiliranje demokratičnosti ne funkcionira najsretnije, a kamoli djelovanje donekle pravedne države, unutar mogućnosti postojeće paradigme.
Izlaz iz toga je mnogo viša razina obrazovanja i aktivacije cijelog pučanstva oko političke sfere, tako da građani prerastu razne PR akrobacije, nacionalističke mitove i vlastite uskogrudne interese te se okrenu prema direktnoj realizaciji zajedničkog dobra, a možda za početak - biranju funkcionera koji će biti radikalno odgovorniji i još radikalnije spremniji na žrtvovanje elitnog statusa, ako je takvo nešto ikako i moguće.
Na onoj drugoj razini, ovo vrijedi za cijeli svijet. I smatram da tek kada se takav sustav preraste, onda možemo govoriti o više demokracije.
autor: Nikola Turčinov
preuzeto sa: www.ezadar.hr
