Na žalost, Hrvatska nema zajednički zakon o tehničkom provođenju izbora, na što GONG upozorava već godinama, te za svake izbore postoji poseban izborni zakon koji na drugačiji način regulira raspisivanje i provođenje izbora.
Medijima
Zagreb, 19. srpnja 2004.
ODRŽAVANJE LOKALNIH I PREDSJEDNIČKIH IZBORA U PROSINCU – ZAKONSKI ČUŠPAJZ
Posljednjih se dana u medijima najavljuje održavanje lokalnih izbora u prosincu, kao i istovremeno održavanje predsjedničkih i lokalnih izbora. Kako su, prema postojećim izbornim zakonima, obje situacije nemoguće, smatramo da se javnost treba obavijestiti o sljedećem:
1. Održavanje lokalnih izbora u prosincu
Kao što je običaj u Republici Hrvatskoj da se izborni zakoni donose prije svakih izbora, tako je i važeći Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/01, 45/03) donesen samo 40 dana prije prošlih lokalnih izbora. U članku 4. propisano je da se redovni (lokalni) izbori održavaju treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četvrte godine.
U slučaju da se lokalni izbori održe izvan navedenog zakonskog roka, potrebno je ponovo mijenjati zakon. Bez mijenjanja zakona, prijevremeni se izbori mogu raspisati samo u slučaju prestanka mandata uslijed raspuštanja pred¬stav¬ničkog tijela, kad se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja.
2. Istovremeno održavanje lokalnih i predsjedničkih izbora
Na žalost, Hrvatska nema zajednički zakon o tehničkom provođenju izbora, na što GONG upozorava već godinama, te za svake izbore postoji poseban izborni zakon koji na drugačiji način regulira raspisivanje i provođenje izbora.
Istovremeno održavanje izbora bit će moguće samo u slučaju izmjene obaju izbornih zakona, budući da prema postojećima nije moguće izbore održati istovremeno:
- na predsjedničkim izborima općinska/gradska izborna povjerenstva te Državno izborno povjerenstvo nemaju prošireni sastav, kao na lokalnim izborima;
- različit je redoslijed izbornih radnji;
- na predsjedničkim izborima sastav biračkih odbora ne smije biti stranački, a na lokalnim izborima smije;
- promatranje izbora od strane domaćih nestranačkih promatrača različito je propisano;
- na predsjedničkim izborima trajanje izborne šutnje je do 24 sata, a na lokalnim izborima do 21 sat.;
- također, pravo glasa na predsjedničkim izborima imaju svi hrvatski državljani, a na lokalnim samo oni s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, glasanje na predsjedničkim izborima odvija se u inozemstvu, za razliku od lokalnih izbora, što bi moglo izazvati dodatnu zbunjenost birača.
Napominjemo da je Ustavni sud ovoga proljeća u oba izborna zakona ukinuo odredbe koje su regulirale zaštitu izbornog prava zbog kolizije s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH, što znači da trenutno oba izborna zakona imaju pravnu prazninu te će, ukoliko se ne dopune, onemogućavati podnošenje prigovora na postupak kandidiranja i izbora.
Iz svega navedenog vidljivo je da bi istovremeno održavanje izbora zapravo značilo paralelno održavanje izbora te se time ne bi postigla najavljena ušteda.
Još jednom napominjemo da je za obje situacije potrebna ponovna izmjena oba zakona te se postavlja pitanje jesu li oni koji najavljuju takve izbore pročitali izborne zakone ili će se ponovo, tik prije izbora, zakoni na brzinu i bez uključivanja stručne i zainteresirane javnosti, donositi minutu prije ponoći? U situaciji kad Hrvatska, kao jedina zemlja u Europi, nema stalno Državno izborno povjerenstvo, postavlja se pitanje i edukacije i informiranja birača. Na kraju, hoće li se ikada dogoditi da se neki izbori barem dvaput provedu po istim pravilima za provođenje izbora?
Suzana Jašić
Predsjednica GONG-a
