Tijekom 2006.g. Ured vijeća za nacionalnu sigurnost RH izradio je tekst Prijedloga zakona o tajnosti podataka koji je usvojen od strane Vlade RH te upućen u Hrvatski sabor početkom travnja iste godine.
Tijekom 2006.g. Ured vijeća za nacionalnu sigurnost RH izradio je tekst Prijedloga zakona o tajnosti podataka koji je usvojen od strane Vlade RH te upućen u Hrvatski sabor početkom travnja iste godine.
GONG je tada vrlo oštro prosvjedovao protiv odredbi istoimenog Prijedloga iz sljedećih razloga:
-Prijedlogom zakona nije se definiralo što je to tajna, već je tajnost podataka proizlazila iz posljedica koje bi mogle nastati zbog objave određene informacije
-postojao je prevelik krug ovlaštenika koji su bili ovlašteni klasificirati podatke, odnosno proglasiti ih tajnima, a taj se krug protezao na sve državne dužnosnike pa čak i službenike
-tajnost je propisana i proglašena pravilom, a ne izuzetkom kao što je to slučaj u demokratskim državama
-iz odredbi prijedloga nije bilo jasno na koji će način novinari, udruge civilnog društva i ostali građani odgovarati u slučaju da stupe u posjed podatka koji je označen kao klasificiran tj. nije bilo jasno je li za iste propisana kaznena, prekršajna ili kakva druga vrsta odgovornosti
-nije bilo jasno na koji će se način rješavati situacije koje ukažu da postoji velik javni interes za objavom određenih tajnih podataka budući da zakonodavac nije predvidio mehanizme za njihovu objavu.
Zbog navedenih prigovora GONG-a te široke javnosti, Prijedlog zakona povučen je iz procedure s naznakom kako će se pojedine odredbe doraditi u svrhu poboljšanja te sprječavanja tzv. zatvaranja državnih institucija. Sukladno tome, predstavnici GONG-a sudjelovali su na prezentaciji novog teksta Prijedloga zakona o tajnosti podataka u Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost te su i tada izrazili zabrinutost zbog činjenice kako ključne odredbe Prijedloga zakona nisu izmijenjene na način da ne zatvaraju institucije države u odnosu na građane.
U veljači 2007. godine Prijedlog zakona o tajnosti podataka ponovo je usvojen od strane Vlade RH te upućen u Hrvatski sabor na raspravu i glasanje. GONG je i ovoga puta oštro prosvjedovao iz razloga kako slijedi:
-Prijedlogom se u potpunosti derogiraju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
-tajnost je još uvijek propisana kao pravilo, a ne iznimka
-krug tijela i ovlaštenika koji imaju ovlasti da de/klasificiraju podatke preširok je
-nije uveden institut Povjerenika za informacije, test javnog interesa te test razmjernosti koji bi omogućili objavljivanje klasificiranih podataka kada za to postoji izraziti javni interes
-nije jasno hoće li provedbeni propisi koje je potrebno donijeti biti javni ili tajni dokumenti
-nije moguće izolirano promatrati te donijeti ovaj zakon, bez izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama
Također, predstavnici GONG-a potaknuli su održavanje tematske sjednice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora na temu predmetnog Prijedloga zakona te su na zajedničkoj sjednici ovog odbora i Pododbora za ljudska prava izrazili svoj stav i preporuke za poboljšanje istog zakonskog teksta.
Nadalje, iako neki od matičnih Odbora u Hrvatskom saboru, kao npr. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, nisu prihvatili navedeni prijedlog zakona, zakon je izglasan u 1. čitanju.
Zbog toga je GONG 24. veljače 2007. godine održao press konferenciju u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom te još jednom ukazao na bitne probleme koji će nastati ukoliko Prijedlog bude usvojen i u drugom čitanju, naglasivši pri tome kako će u tom slučaju Zakon o pravu na pristup informacijama postati „mrtvo slovo na papiru“.
U svibnju 2008. godine GONG je, zajedno s HHO-om, CMS-om i Transparency International Hrvatska, sudjelovao na sastanku u Vijeću za nacionalnu sigurnost koje je obavijestilo udruge o novom Zakonu o sigurnosnim provjerama. GONG i CMS su analizirali Zakon te poslali svoje komentare ocjenivši kako nema većih zamjerki na tekst Zakona.
